Europska komisija je jučer pohvalila Hrvatsku jer je prestala imati makroekonomske neravnoteže, što se dogodilo prvi put otkako je naša zemlja 2013. ušla u Europsku uniju. Premijer Andrej Plenković je u tom povodu rekao da se radi o »izuzetnom postignuću«, pa će se mnogi građani vjerojatno pitati kakve će to imati posljedice za njih i za domaće gospodarstvo.
Kada je potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis jučer rekao da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je uspjela ispraviti svoje makroekonomske neravnoteže, mislio je ponajprije na odgovornu proračunsku politiku. Zahvaljujući brzom oporavku od pandemije i gospodarskom rastu od 10,2 posto u prošloj godini, državni je proračun ubrao daleko više prihoda od očekivanih.

Drugim riječima, iako se Vlada morala zaduživati da bi spasila poduzeća i radna mjesta tijekom pandemije, njezin je javni dug danas razmjerno manji, jer je ojačalo gospodarstvo iz kojeg se proračun i dugovi financiraju. Očito je da je Vladino zaduživanje radi spašavanja poduzeća bilo dobar potez jer je na kraju polučilo pozitivne učinke i na gospodarstvo, i na zaposlenost, i na javne financije. Jasno je da će Komisijina pozitivna ocjena olakšati i Vladine planove za ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine jer je smanjenje proračunskog deficita i javnog duga jedan od kriterija za euro.

Međutim, to što Komisija pozitivno ocjenjuje hrvatsku proračunsku politiku ne znači da će se stanje u domaćem gospodarstvu popraviti, a naša zemlja smanjiti raskorak prema razvijenima. Vjerojatno imajući to na umu, Plenković je na sjednici skupštine Ličko-senjske županije skrenuo pažnju na to da će Hrvatska idućih godina dobiti milijarde eura iz EU-a, koje će ubrzati njezin razvoj. To bi trebalo pomoći da Hrvatska i njezine regije, prema riječima premijera, do 2030. dosegnu ekonomski prosjek EU-a. Sada smo daleko ispod prosjeka, negdje pri začelju EU-a.

Zaista, europski novac iz Nacionalnog plana za oporavak počeo je pristizati, brže nego nekim drugim članicama Unije. Uz predujam od 800 milijuna eura, koliko je Hrvatska dobila potkraj prošle godine, Komisija je prije dva tjedna najavila novu isplatu našoj zemlji od 700 milijuna eura.

Vlada je očekivala, prema njezinim planovima iz lanjskog srpnja, da će gospodarski rast Hrvatske u sljedećih nekoliko godina, zahvaljujući europskom novcu iz Nacionalnog programa, ubrzati za 1 do 1,4 postotna boda. Primjerice, tada je planirala gospodarski rast u ovoj godini od 5,2 posto, napominjući da će europski novac povećati tu stopu na 6,6 posto. Slična je očekivanja imala i za iduće godine, sve do 2026., kada izvanredni europski plan za oporavak od pandemije bude istekao.
Međutim, nakon pandemije izbile su nove nevolje. Bolja vremena nisu na vidiku. Energetska kriza i rat u Ukrajini, koji su ponovo poremetili gospodarske tokove te ubrzali inflaciju, počeli su kresati ekonomske planove. Komisija je Hrvatskoj dala nekoliko pozitivnih ocjena u trenutku kada je u vlastitim prognozama prepolovila očekivani gospodarski rast za EU i Hrvatsku u ovoj godini. Inflaciju u EU-u udvostručila je na stopu od 6,6 posto u trenutku kada se popela na prosječnih 7,5 posto, a u trećini članica već preskočila 10 posto. Premda Komisija prognozira da će Unijin BDP do kraja godine porasti za 2,7 posto, a Hrvatske za 3,4 posto, promatrači vjeruju da je Bruxelles previše optimističan jer kretanja u gospodarstvu ukazuju da se Europa približava stagnaciji, uz mogući ulazak u recesiju do kraja godine.

U tom sklopu pitanje je što će Hrvatska imati od većeg novca iz EU-a. Po svemu sudeći, posrtanje gospodarstva, koje je na vidiku, bez novca iz EU-fondova bilo bi izrazitije, ako to nekoga može zadovoljiti. U ovom trenutku nije pitanje koliki će biti gospodarski napredak, nego hoćemo li do kraja godine moći održati razinu BDP-a postignutog na kraju prošle. Očekivati više od toga zaista bi bilo previše, jer nitko pouzdano ne zna – uključujući vodstvo Europske unije i Hrvatske – što će biti ove jeseni, a kamoli do 2030. godine.