Jučerašnji dan, kada je u Hrvatskoj i cijeloj Europskoj uniji počelo cijepljenje, brojni su političari ocijenili kao povijesni korak u borbi protiv pandemije, koji budi nadu u početak svladavanja koronavirusa. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen čak je dodala je to »dirljivi trenutak jedinstva« Europe.

Zahvaljujući Komisiji, naime, osigurano je cjepivo za cijelu Uniju, pa će prva pošiljka vakcine, kreirane u njemačkom BioNTechu i proizvedene u Pfizerovu pogonu u Belgiji, biti pravedno raspodijeljena među članicama EU-a, neovisno o tome jesu li velike ili male, bogate ili siromašne. Tako su cjepivo dobile i zemlje poput Hrvatske, koje bi u drukčijim uvjetima možda ostale na začelju.

Još se proljetos činilo kako će prve i ograničene količine cjepiva, dok ne krene masovna proizvodnja, bogate članice EU-a osigurati ponajprije za sebe. Takav razvoj događaja nagovijestilo je ponašanje Njemačke, Francuske, Nizozemske i Italije, što je ponukalo Europsku komisiju da se isprsi i postane središnje mjesto na kojem će se cjepivo unaprijed rezervirati i kupovati za potrebe svih članica EU-a.

Međutim, ni jučerašnji dan nije protekao u potpunom jedinstvu. Velika Britanija, koja je na izlasku iz Unije, počela je cijepljenje odmah nakon SAD-a i Rusije, a Mađarska je s primjenom pošiljke iz Pfizera krenula dan ranije od ostalih članica.

Štoviše, zemlje poput Danske, Njemačke i Mađarske nabavljaju cjepivo i na svoju ruku, mimo Europske komisije.

Njemačka to čini pod pretpostavkom, kako je prije tjedan dana pisao Spiegel, da zbog sporosti Komisije i nepredviđenih problema u pojedinih proizvođača, kao što su AstraZeneca i Sanofi, do iduće jeseni neće biti dovoljno vakcine za procjepljivanje 60 do 70 posto stanovništva – ne samo u Njemačkoj nego u cijeloj Uniji.

Spiegel se boji da se pandemiju do sljedeće zime neće moći obuzdati, i to zbog mogućeg manjka vakcine.

Razvojem događaja nije posve zadovoljan ni papa Franjo, koji je ovih dana upozorio da je čovječanstvu sada najpotrebnija solidarnost. Papa je zatražio da se zdravstvena skrb i cjepivo osiguraju svima u svijetu, misleći na siromašnije ljude i zemlje.

Zaista, razvijene zemlje – ponajprije SAD i EU – osigurale su za sebe čak 80 posto cjepiva koje Pfizer-BioNTech i Moderna planiraju proizvesti u sljedećih godinu dana.

Bogate su države u svijetu rezervirale 3,8 milijardi doza različitih vakcina tako da se njihovo stanovništvo može procijepiti više puta, dok je ostatku svijeta preostalo 3,2 milijarde doza, prema podacima s početka prosinca.

Zbog toga će se do kraja iduće godine moći cijepiti samo 20 posto stanovništva u siromašnijem dijelu svijeta, prema procjeni časopisa Foreign Policy. To znači da se pandemija, budu li se ostvarili optimistični planovi, može do kraja iduće godine obuzdati u razvijenim zemljama, dok će se u Africi, Latinskoj Americi i dijelovima Azije vjerojatno nastaviti do kraja 2022.

Planove u borbi protiv pandemije mogu pokvariti brojne nepoznanice. Još se ne zna pouzdano koliko će trajati imunitet kod cijepljenih ljudi, koliko je ono učinkovito kod starijih i najugroženijih ljudi, ni koje su prednosti i mane jednih cjepiva spram drugih dok koronavirus mutira.

Uzgred, na Zapadu se malo govori o ruskim i kineskim cjepivima, što pokazuje da je razvijeni svijet zaokupljen samim sobom te da se uglavnom oglušuje na pozive Moskve i Pekinga, koji neprekidno nude suradnju u borbi protiv zajedničke opasnosti.

Ukratko, početak cijepljenja, koje i u Hrvatskoj u prvoj rundi obuhvaća najugroženije skupine, zaista budi nadu da će pandemija biti obuzdana. No, put će biti trnovit. Mjere protiv zaraze, u jačem ili slabijem obliku, morat će trajati još mjesecima, a mnogi će se na cjepivo još načekati.