Lastavica glavulja (Trigloporus lastoviza, Bonnaterre, 1788) je riba iz obitelji kokota (Triglidae).

Naraste do 42 centimetra u dužinu i dosegne težinu od jednog kilograma.

Ima vrlo karakterističnu građu tijela. Glava je izrazito velika i doima se oklopljenom, dok se tijelo s izdignutog prednjeg dijela sredinom sužuje i prelazi u vitki repni dio.

Temeljna boja lastavice glavulje je crvena do crveno-smeđa, tamno izmrljana, s trbušne strane uz analni otvor potpuno bijela. Cijelo joj je tijelo okomito isprugano tamnijim usjecima.

Ima solidno razvijene peraje, s tim da su bočne peraje izrazito velike, s azurno modrim obrubom i modrim pjegama, po čemu je i dobila ime.

Grudne peraje su modificirane tako da čine člankovite izdanke nalik na prste kojima pretražuje dno u porazi za hranom.

Rasprostranjenost i biološke karakteristike

Lastavicu glavulju nalazimo po cijelom Jadranu na svim dnima, no najbrojnija je na mekanom dnu bogatom muljevitim supstratom. Može je se pronaći od desetak pa sve do 150 metara dubine. Iako se može loviti i u otvorenom moru znatno je brojnija u unutrašnjim kanalima, i to ponajviše u srednjoj Dalmaciji te oko otoka sjevernog Jadrana.

Postaje spolno zrela s oko 15 centimetara. Mrijesti se od polovice zime do polovice proljeća nad ravnim dnima, pri čemu nije ovisna o vrsti dna.

Životni vijek lastavice glavulje je 18 godina.

Vrijeme i način lova

U gospodarskom se ribolovu lastavica glavulja lovi različitim uzobalnim alatima, a u sportskom ribolovu najčešće kančenicom i to usputno, tako da za nju i ne postoje strogo profilirani sportskoribolovni alati ni tehnike. U ribolovu udicom, u pravilu se lovi na udicu koja je najbliža dnu.

Često se lovi i parangalima, najčešće onima namijenjenima landovini.

Zanimljivo je da većina riba iz obitelji kokota mogu proizvoditi zvukove najsličnije svinjskom roktanju, čemu i duguju svoje tako opisne nazive. Zvukove proizvode kontrakcijama ribljeg mjehura ili jednjaka dok na suhome gutaju zrak, što naše uho jasno može čuti.

Ostali hrvatski nazivi za ovu vrstu su anđolina, anzulet, hropavica, kokot, lastavica, lučerna i prasica.