Foto Mateo Levak
Prije se štedjelo u markama, iz straha da se ne izgubi vrijednost novca, pa onda u eurima, a sada naši mladi, buduće generacije, više neće trebati štedjeti u stranoj valuti jer će od 1. siječnja euro biti naša valuta, rekao je ministar Davor Filipović
povezane vijesti
RIJEKA Euro – naš novac, slogan je informativne kampanje Vlade RH i Hrvatske narodne banke “Dani eura” koja je danas održana na riječkom Korzu, uz brojne edukativno-zabavne sadržaje za odrasle i djecu. Euro kao službenu valutu uvodimo s prvim danom nove godine, a na Danu eura u Rijeci, građanima su se, Riječankama i Riječanima, obratili ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, riječki gradonačelnik Marko Filipović, a stručno je sve pojasnila i opisala viceguvernerka Hrvatske narodne banke Ivana Jakir Bajo, zadužena upravo za sektor za gotov novac. Građanima je poručila da nema mjesta panici ni strahu, sve je pod kontrolom, ogromne količine novčanica i kovanica kuna se povlače, one eurske im ustupaju mjesto, pomalo i postupno, da bi s prvim danom 2023. sve bilo spremno za novu valutu i njeno korištenje.
– Samo je 78 dana do 1. siječnja, dana uvođenja eura, što je logistički iznimno zahtjevan projekt. Banke ćemo opskrbiti euronovčanicama i eurokovanicama, a govorimo o 350 tona novčanica i 4.200 tona eurokovanica, dok paralelno ide povlačenje novčanica i kovanica kuna, i to 1,1 milijarda komada kovanica kuna i negdje oko 500 milijuna novčanica kuna. Da te novčanice poredamo jednu iza druge dobili bi stup visine 50 kilometara. Savjetujemo i preporučamo najelegantniji način zamjene kuna u eure polaganjem kuna na račune u bankama, gdje se one automatski konvertiraju u euro s 1. siječnja, prema fiksnom tečaju (7,53450). Nema potrebe za panikom, ni gužvom jer imate dovoljno vremena za zamjenu. HNB će mijenjati novčanice kune u eure idućih 10, 15 godina, a kovanice iduće tri godine. Zamjena je besplatna za sve, u bankama, Hrvatskoj pošti, poslovnicama Fine… Što se bankomata tiče, od 15. prosinca do 15. siječnja banke ukidaju naknadu za podizanje gotovine na bankomatima banaka kojima niste klijent, s ciljem da olakšamo dostupnost kuna do 31.12., a poslije 1.1., kada će bankomati isplaćivati isključivo eure, olakšamo i pristup eurima, opisala je Jakir Bajo, podsjetivši građane da se o svemu mogu informirati putem HNB-ove besplatne telefonske linije, te web stranice euro.hr. No, nije željela komentirati rast cijena, niti mogući efekt koji će euro imati na već ionako prisutnu inflaciju.
Etički kodeks
Ministar Filipović je podsjetio da se prije stalno štedjelo u njemačkim markama iz straha da se ne izgubi vrijednost novca, a kad je uveden euro, rekao je, štedjelo se u eurima.
– Mi smo došli do situacije da naši mladi, buduće generacije, neće više trebati štedjeti u stranoj valuti jer će od 1. siječnja euro biti naša službena valuta i ući ćemo u jedan ekskluzivan klub 20 zemalja članica EU-a koje koriste euro kao službenu valutu. Euro dakle koristi preko 350 milijuna ljudi. Ulaskom u eurozonu otklonit će se taj strah da se može gubiti na vrijednosti novca, nestat će valutni rizik, bit će manji troškovi kamata u odnosu na one zemlje koje nisu dio eurozone. Uvođenje eura također će pomoći našem turizmu jer brojni turisti neće više morati mijenjati novčanice nego će doći ovdje i plaćati sve u eurima. Bit će lakše i uspoređivati cijene, a i naši izvoznici imat će puno više koristi. Prema tome, brojne su prilike pred našim gospodarstvom, nakon što uđemo i u Schengen i nakon što 1. siječnja uvedemo euro. Poseban naglasak stavljamo na zaštitu potrošača, što znači da vodimo računa da u ovom procesu prelaska na euro trgovci vode računa da sve bude u redu kod preračunavanja cijena i da pošalju poruku da su pouzdan partner potrošačima. To smo odlučili osigurati i uvođenjem etičkog kodeksa, kojem je do danas pristupilo 922 poduzeća, a podijeljeno je preko 14.000 naljepnica. Kad odete u bilo koju trgovinu i vidite etikete etičkog kodeksa, onda ta trgovina šalje poruku da želi biti partner svim potrošačima, rekao je Filipović. Podsjetio je da građani preko stranice euro.hr mogu uputiti pohvale i kritike.
Granice padaju
Gradonačelnik Filipovć je građanima poručio da im prije svega želi što više eura u džepovima i novčanicima.
– Potrudit ćemo se da usluge koje pružamo, prije svega one komunalne, kada budemo zaokruživali iz kuna u eure, budu zaokružene na točne iznose, ako je moguće i na manje. To je ono što možemo učiniti na lokalnom nivou. Mi živimo ovdje uz granicu, visokoeuroizirana smo zemlja i jako dobro znamo što je kod nas jeftinije, a što je jeftinije i povoljnije u našem neposrednom susjedstvu, Tako da se nadam da prelazak na euro neće biti značajnija poteškoća. Uglavnom, 1.1. imat ćemo nove novčanice i kovanice, koje su nešto manje, ali će vrijediti puno više, i ne sumnjam da će se Riječanke i Riječani prilagoditi situaciji. Ući ćemo i u Schengen, past će granice, neće više biti potrebna ni osobna iskaznica ni putovnica na granici, i bit će to jedan poticaj gospodarstvu u smislu da će se i transakcije odvijati brže, da ćemo ubrzati gospodarsku aktivnost, a samim time i otvoriti dodatna radna mjesta, rekao je riječki gradonačelnik, poželivši svima da im prelazak na euro bude što jednostavniji. “Brojimo sitno do nove valute, sretno i što više eura u vašim novčanicima”, poručio je Filipović.
Euroškolica, Euroznalac, Sabrina Hebiri…
Posjetitelje je u Rijeci, na Trgu 128. brigade, dočekao prigodni program: kolo sreće “Euroznalac”, igra “Euroškolica”, Photobooth za izradu fotografije s događaja, InfoEuro kutak, te nastup Sabrina Hebiri tria. Uglavnom, građani su se zadržavali na štandovima, dijelile su se brošure, baloni, majice… Gotovo da bi se moglo reći reći da Hrvatska narodna banka nikad nije bila bliže narodu nego sada kada uvodimo euro. Uvijek smo, barem mi novinari, u HNB išli u Zagreb, a sada je konačno HNB došao k nama. Nakon Osijeka i Rijeke, Dani eura sele u Split, te Zagreb, dok idući mjesec kreće i putujuća izložba Euro na kotačima, koja će obići 26 hrvatskih gradova, među kojima, naravno, i Rijeku.
Ministar o inflaciji i cijenama benzina
Novinarsko pitanje o rekordnoj inflaciji od 12,8 posto, ministar Filipović je iskoristio da podsjeti na mjere Vlade. Kazao je prvo da kada pogledamo sve zemlje EU-a, 10 zemalja ima preko 10 posto inflaciju, a četiri zemlje, Nizozemska i tri baltičke zemlje, imaju inflaciju od preko 20 posto.
– Prema tome, ne odskačemo previše. Međutim, tu se pokazuje opravdanost paketa mjera koji je Vlada donijela kako bi pomogla građanima. Sve mjere koje su usmjerene na smanjenje troškova, prvenstveno struje, ojačat će kupovnu moć građana: više će im novca ostati za druge stvari. Cijena hrane je dosta pridonijela inflaciji, pa se potvrđuje kao dobra odluka i ograničavanje cijena za devet proizvoda. I neki trgovački lanci zaledili su dio cijena i poručili da ih neće više dizati, odnosno najavili da mogu ići samo dole. Kao što smo vodili računa oko cijena električne energije, tako vodimo računa i oko cijene goriva. Svaki tjedan-dva vučemo poteze kako bi pomogli našim ljudima, i to ćemo činiti i dalje. Što se tiče cijene goriva, dobit ćemo tijekom vikenda izračun pa ćemo o tome detaljnije u ponedjeljak, kaže Filipović.