Premijer Andrej Plenković je istaknuo na današnjo sjednici Vlade da je zimskim prognozama Europska komisija potvrdila očekivanja hrvatske Vlade da je gospodarski rast u 2021. godini dvoznamenkast, što znači, dodao je, da su postignuti rezultati daleko iznad početnih očekivanja.

Ocijenio je da su “rezultati daleko iznad inicijalnih očekivanja” te kako je “jako dobro” da se BDP vratio na predpandemijsku razinu.

Najnovije, zimske procjene Europske komisije su za većinu članica EU27 nešto su povoljnije od posljednjih procjena iz studenoga, kada je 2021. godina u pitanju, a malo nepovoljnije za 2022. godinu. Procjena rasta za EU27 je s pet povećana na 5,3 posto za 2021. godinu, a za 2022. smanjena je s 4,3 na četiri posto. Kod Hrvatske je procjena rasta BDP-a za 2021. povećana s 8,1 na 10,5, za 2022. smanjena je s 5,6 na 4,8 posto te za 2023. smanjena s 3,4 na tri posto.

Prema prognozama EK, Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5 posto u 2021. bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo u EU nakon Irske (za koju se očekuje rast od 13,7 posto) te bi imala dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU, koji se procjenjuje na 5,3 posto u 2021. godini.

EK-ovu prognozu Plenković je okarakterizirao kao “ohrabrenje”.

“Vidjet ćemo objavu Državnog zavoda za statistiku krajem mjeseca, ali možemo očekivati najveći rast koji je Hrvatska uopće do sada imala”, rekao je premijer. Dodao je još da je hrvatski oporavak u 2021. poduprt je izvozom roba i usluga te da Hrvatska u 11 prošlogodišnjih mjeseci ima treći najbrži rast robnog izvoza u EU-u, nakon Grčke i Estonije).

Istaknuo je i dobru turističku sezonu i jačanje osobne potrošnje.

Za 2022. godinu očekuje “nastavak dinamičnog rasta” od 4,8 posto u 2022. godini, pod utjecajem povoljnog razvoja na tržištu rada, relativno blagih protuepidemijskih mjera te očekivanog rasta investicijske aktivnosti uslijed rasta potražnje, ubrzanja obnove od potresa, te implementacije Nacionalnog plana oporavka i otpornosti

Bitnim smatra što su očekivane stope rasta BDP-a Hrvatske u sve tri promatrane godine iznad prosjeka rasta BDP-a EU-a.

“Kumulativno gledajući prognoze Europske komisije, u razdoblju 2021. – 2023. Hrvatska bi u te tri godine ostvarila drugu najveću realnu stopu rasta od 19,3 posto, među EU državama, odmah nakon Irske s 25,4 posto”, rekao je Plenković.

Za usporedbu, BDP na razini EU bi u tom razdoblju porastao 12,6 posto.

Paket mjera sredinom idućeg tjedna

Također, Plenković je najavio paket mjera kojim Vlada kani ublažiti udar na standard građana. Do nevolja je došlo zbog rasta cijena energenata, a paket mjera koji bi trebao pomoći, rekao je Plenković, bit će predstavljen idućeg tjedna.

– Da stavimo malo akcent na teme koje izazivaju pozornost naših građana. Prije svega da najavimo paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata. Zbog porasta cijena na globalnom tržištu, za razliku od mnogih drugih državljana EU-a, hrvatski građani nisu osjetili značajan rast cijena, rekao je Plenković u uvo0du svog izlaganja.

Potom je dodao da Vlada paket mjera donosi zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje. Poskupljenje se očekuje nakon prvog travnja, a Vlada će ovim, kako ga je Plenković nazvao, “snažnim paketom” nastojati da građani što manje osjete udar zbog povećanja cijena.

– U pitanju je sveobuhvatan paket, o kojem se raspravlja u nekoliko resora. Paket će se odnositi na najranjivije skupine, socijalne ustanove i umirovljenike. Mjere će ići u smjeru da rast cijena struje i plina, koje nažalost nećemo moći u potpunosti izbjeći, bude što manji. U tome će značajnu ulogu imati HEP. U tom kontekstu priprema se i niz aspekata poreznog rasterećenja. Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi one najugroženije, ali i sveukupne troškove naših kućanstava od 1. travnja, vodeći računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima, rekao je Plenković.