MARKO FILIPOVIĆ

Razvoj luke oduvijek daje zamah napretku Rijeke

I prošlost nas uči da je snažne zamahe u svom razvoju Rijeka doživjela u periodima kada je riječka luka bila najjača, odnosno kada je bila strateška luka za široko područje, a tako je i sada



Današnjim potpisivanjem ugovora s koncesionarom novog kontejnerskog terminala riječke luke, Zagrebačke obale, počinje novo poglavlje u razvoju luke koje će, bez sumnje, biti obilježeno razvojnim zamahom, odnosno otvaranjem radnih mjesta, jačanjem popratnih lučkih djelatnosti, daljnjim razvojem prometnih pravaca i realno je za očekivati da, kao i uvijek do sada u riječkoj povijesti, taj zamah u razvoju luke rezultira i napretkom grada u cjelini. Naime, jaka ili jača lučka djelatnost ne donosi benefite samo u smislu razvoja luke i otvaranja radnih mjesta vezanih isključivo uz prekrcaj tereta u luci već zahvaća puno širi gospodarski pojas poput već spomenutog razvoja prometnog pravca.


​Strateška luka


​Tako se upravo zbog terminala na Zagrebačkoj obali gradi i često spominjana cesta D 403 koja će spojiti taj terminal i riječku zaobilaznicu, ali i donijeti Rijeci novi prometni pravac i dodatni ulaz u grad čime će se neminovno rasteretiti postojeće ceste.
Također, tu je i razvoj željeznice koja će donijeti i dvotračnu prugu kroz grad kojom će se, uz lučki teret, prevoziti i putnici i zahvaljujući kojoj ćemo moći napraviti iskorak u gradskom javnom prijevozu. Isto tako, zahvaljujući razvoju luke, željeznica se razvija i kroz druge infrastrukturne projekte – nove željezničke terminale tik uz lučke kontejnerske terminale – na Brajdici i uz Zagrebačku obalu.
Uz to, jačanjem luke jačaju i manje tvrtke čije se djelatnosti vežu uz lučki posao. Dakle, moderna lučka infrastruktura nije bitna samo za razvoj djelatnosti prekrcaja tereta već za sobom vuče čitav razvojni niz. Stoga je realno očekivati da će u skoro vrijeme biti vidljivi i rezultati velikih ulaganja u infrastrukturu i razvoj luke.
Uostalom, i prošlost nas uči da je snažne zamahe u svom razvoju Rijeka doživjela u periodima kada je riječka luka bila najjača, odnosno kada je bila strateška luka za široko područje. I sada je tako jer da Rijeka nije uvrštena u TEN-T mrežu europskih prometnih koridora, odnosno da nije dio strateškog promišljanja razvoja europskih prometnih puteva, teško da bi Hrvatska mogla povući tolika EU sredstva za razvoj prometnog pravca, primjerice sredstva kojima je realiziran željeznički terminal na Brajdici.


Nove perspektive


Stavljanjem u pogon Zagrebačke obale uz snažnog koncesionara – konzorcij koji čine APM Terminals BV iz Nizozemske i Enna Logic d.o.o., tvrtka koja posluje u sastavu domaće ENNA grupe, našem se gradu bez sumnje otvaraju nove perspektive. Naime, APM Terminals jedan je od najvećih operatera kontejnerskih terminala u svijetu i tvrtka kći najvećeg kontejnerskog brodara A.P. Moller Maerska i svakako je velika stvar da su prepoznali Rijeku i riječku luku u kontekstu daljnjeg razvoja svojeg poslovanja.
Kao gradonačelnik, duboko sam svjestan važnosti razvoja luke za daljnji razvoj grada i Grad Rijeka će i dalje nastaviti snažno podupirati luku i njezin napredak. Uostalom, svi ovi zahvati o kojima govorimo – novi terminali, pruga, ceste, bili bi teško ostvarivi da Grad Rijeka nije kroz svoju prostorno plansku dokumentaciju promišljao razvoj grada “čuvanjem” prostora potrebnog za osnaživanje luke. Isto tako, kao gradonačelnik u svim kontaktima s veleposlanicima, raznim stranim gospodarskim delegacijama i slično, uvijek ističem mogućnost suradnje s riječkom lukom, a tu je i članstvo Grada Rijeke u međunarodnom udruženju gradova luka. Također, Grad Rijeka uvijek čini sve što je potrebno za razvoj riječke luke te na taj način planira i svoju prostorno-plansku dokumentaciju. Isto tako, sve ovo ne bi bilo moguće bez dobre suradnje Grada, Lučke uprave i države, odnosno resornog ministarstva.




Sve u svemu, neosporno je da su potencijali naše luke ogromni i da možemo očekivati da stavljanjem Zagrebačke obale u funkciju naša luka postane europska strateška luka i nezaobilazan prometni pravac u prijevozu roba prema Europi i iz Europe.


Moderna lučka infrastruktura nije bitna samo za razvoj djelatnosti prekrcaja tereta već za sobom vuče čitav razvojni niz. Stoga je realno očekivati da će u skoro vrijeme biti vidljivi i rezultati velikih ulaganja u infrastrukturu i razvoj luke


A da smo na dobrom putu pokazuje činjenica da Rijeka i sada ima uspješan kontejnerski terminal Brajdicu. No, za daljnji razvoj nužno je da država konačno osuvremeni željeznicu koja je jedan od preduvjeta za veći zamah u razvoju luke. Jer riječka luka zaista ima golemi potencijal. Primjerice, Rijeka je najbliža luka brodovima koji preko Sueza u Europu prevoze terete s Dalekog istoka, blizu smo svih srednjoeuropskih poslovnih centara i cestovno smo odlučno povezani s jugoistočnom i središnjom Europom. Isto tako, more nam je prirodno prilično duboko što omogućava prihvat velikih brodova, a tu su i tradicija, iskustvo i znanje. Rijeka i Riječani oduvijek su orijentirani prema moru što pokazuje i duga tradicija Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Pomorske škole u Bakru.


Suživot luke i grada


U konačnici, važan je i suživot luke i grada koji za sada prilično dobro funkcionira, a u budućnosti će, vjerujem, biti i bolje. Naime, u lučkom području trenutno je “zarobljen” kompleks Metropolis – kompleks starih lučkih skladišta koja više nisu u funkciji zbog promjene tehnologije skladištenja lučkog tereta. U ovom trenutku Metropolis je duboko u tkivu luke, a od ostatka grada odvaja ga i željeznica. No, upravo izgradnjom novih cesta koje prate razvoj luke stvorit će se mogućnost da se Metropolis izdvoji iz lučkog područja.
Inače, riječ je o iznimno atraktivnom prostoru koji se, prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, može koristiti u razne svrhe. Naša je ideja da se koristi prvenstveno u poslovne svrhe, a dijelom i za potrebe kulturnih djelatnosti. Pritom smo otvoreni za suradnju sa svim subjektima koji posluju u riječkoj luci i na vezanim djelatnostima. Metropolis je zaštićeno kulturno dobro i njegova obnova i stavljanje u funkciju bit će koordinirani s nadležnim konzervatorskim službama.
U međuvremenu, mislim da smo što se tiče suživota grada, luke, ali i buduće marine Porto Baroš, već sada postigli puno i svoje mjesto uz more imaju i gospodarske djelatnosti, turizam i sami građani. Primjerice, iako imamo luku u centru grada, imamo i prekrasnu šetnicu na Molo longu, ali i plaže s čistim morem tek koji kilometar od luke, brodogradilišta i središta grada. Vjetrovi povijesti nisu bili blagonakloni prema Rijeci, no, unatoč svemu, imamo skoro pa jedinstven spoj i naša je dužnost razvijati ga i čuvati za nas i za generacije koje dolaze.
U konačnici, dobar dio onoga što danas jest, Rijeka je postala zahvaljujući upravo luci. Pritom ne mislim samo na gospodarski razvoj i napredak grada već i na njegovu društvenu komponentu. Naime, riječko stanje svijesti koje ljude ocjenjuje po karakteru i djelima, a ne po krvnim zrncima, dijelom je takvo i zbog luke zahvaljujući kojoj su u grad uvijek dolazili ljudi sa svih strana svijeta, svakakvih profila, sa svakakvim pričama i sudbinama.


SPAS ZA METROPOLIS

U lučkom području trenutno je “zarobljen” kompleks Metropolis – kompleks starih lučkih skladišta koja više nisu u funkciji zbog promjene tehnologije skladištenja lučkog tereta. U ovom trenutku Metropolis je duboko u tkivu luke, a od ostatka grada odvaja ga i željeznica. No, upravo izgradnjom novih cesta koje prate razvoj luke stvorit će se mogućnost da se Metropolis izdvoji iz lučkog područja