George Friedman, šef utjecajnog američkog obavještajnog časopisa »Stratfor/Strategic Forecasting, Inc«, profesor politologije i autor nekoliko poznatih knjiga, svojedobno je izjavio: »U Ukrajini se 2014. godine dogodio puč, koji je vodio Washington.«

Joe Biden, tada potpredsjednik SAD-a, odigrao je važnu ulogu u ukrajinskoj pobuni koja je dovela do svrgavanja legalno izabranog predsjednika Viktora Janukoviča. New York Times je tada izvijestio: »Joe Biden je rekao da je Petro Porošenko (tadašnji predsjednik Ukrajine) član njegove obitelji.

Obojica ne kriju svoje osobne interese u ovom zajedništvu.«

Neposredno nakon Majdanskog puča, Hunter Biden, sin američkog potpredsjednika, imenovan je direktorom ukrajinske plinske tvrtke Burisma Holdings.

Danas, osam godina kasnije, situacija na Donbasu (istoku Ukrajine) ponovo se zahuktava. Sve je više kršenja primirja, a službeni Kijev izmješta nove postrojbe na liniju dodira. Na tom području, zamjećuje se i aktivnost bespilotnih turskih letjelica (dronova) tipa Bayraktar koje koristi ukrajinska vojska.

Mnogi analitičari i stručnjaci vjeruju da postoji velika vjerojatnost da će se neprijateljstva između ukrajinske vojske i milicija samoproglašenih republika Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine (Donbas) nastaviti.

Od 22. do 24. veljače ove godine, na 46. zasjedanju Vijeća UN-a za ljudska prava, zamjenik turskog ministra vanjskih poslova Yavuz Selim Kiran, žestoko je osudio »ilegalnu aneksiju Krima« i tvrdio da Rusija progoni krimske Tatare.

To je mnoge iznenadilo jer Rusija i Turska imaju partnerske odnose, koje uključuju i prodaju ruskog raketnog obrambenog sustava S-400. Premda Rusija i Turska surađuju na mnogim područjima, Ankara potiho gradi čvrsti savez sa službenim Kijevom.

Erdoğan je dao snažnu potporu Ukrajini da postane članicom NATO saveza. Upravo ta potpora koju Turska sada pruža Ukrajini, ohrabruje ukrajinsku vlast da obnovi sukobe s milicijama u Donbasu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin prošlog je mjeseca izjavio: »Nikada nećemo okrenuti leđa Donbasu, bez obzira na sve.« Prema izvješću OESS-a od 26. siječnja ove godine zabilježena su čak 62 prekršaja o prekidu vatre u regiji Donjeck.

Misija OESS-a zabilježila je još 56 kršenja prekida vatre u regiji Lugansk. Službeni Kijev pak vjeruje da poticanje sukoba može pomoći ujedinjenju zemlje jer su Ukrajinci sve više frustrirani i ogorčeni s obzirom na to da se unutarnji problemi u zemlji sve više gomilaju.

I dalje raste cijena plina, urušava se zdravstveni sustav… Riječ je o jednoj među najsiromašnijim zemljama u Europi. Prema podacima koje je objavio »Inside Over« prosječna mjesečna plaća je prije godinu dana iznosila oko 380 eura, minimalna oko 150 eura, dok minimalne mirovine iznose otprilike 52 eura mjesečno.

Nakon potpisivanja Sporazuma u Minsku gdje su svoje potpise 2015. godine stavili Angela Merkel (Njemačka), François Hollande (Francuska), Petro Porošenko (Ukrajina) i Vladimir Putin (Rusija), izgledalo je da su stvorene dobre osnove za smirivanje ukrajinske krize.

Kasnije je Sporazum dograđen kao »Minsk-2«. U njemu se između ostalog predviđaju ustavne reforme koje bi trebale regulirati status Donbasa. No stanovnici Donbasa koji graniče s linijama gdje je uspostavljeno primirje posljednjih mjeseci pod stalnim su ukrajinskim bombardiranjem.

Ukrajinske oružane snage počele su užurbano prebacivati ​​vojnu opremu na liniju prema Donbasu. Time se, kako neki analitičari procjenjuju, priprema vojno rješenje za dvije samoproglašene republike.

Novinska agencija Avia.pro obavila je video zapis na kojemu se vidi kako ukrajinske oružane snage posebnim vlakovima prevoze vojnu opremu do Donbasa. Riječ je o tenkovima, borbenim vozilima pješaštva, topništvu i osoblju ukrajinskih oružanih snaga.

Ukrajinski ministar obrane Andriy Taran je nedavno izjavio: »Suvremeni turski borbeni dronovi imaju značajke koje su nam potrebne.«

Ukrajinski mediji pišu da su trupe u punoj ratnoj pripravnosti i samo čekaju zapovijed za početak napada. Međutim, Kijev se još nije odlučio na masovni napad, jer takvu odluku ne može donijeti bez suglasnosti SAD-a.

Prošlog tjedna je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba otkrio neke pojedinosti razgovora s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom.

Kuleba je rekao da će Kijev, uz podršku Washingtona, započeti s formiranjem trilateralnog vojnog saveza između Ukrajine, Gruzije i Moldavije. Sve to jasno pokazuje smjer i nove politike Washingtona prema Rusiji.

Nakon Bidenove izjave da je Putin »ubojica«, analitičari se pitaju što je zapravo bit te poruke.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je 2. veljače ove godine ovlastio Vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu da primijeni sankcije protiv oporbenog zastupnika i poduzetnika Tarasa Kozaka, vlasnika tri glavna oporbena TV kanala 112 Ukraina, News One i ZIK. Čelnik Oporbene platforme – Za život, Jurij Boiko, nekada visoki ukrajinski dužnosnik, u toj prigodi je izjavio:

»To je neviđena cenzura, koja je dovela do uspostavljanja diktature.« Zatim je dodao: »Odluku je donio predsjednik Zelenski kojemu su mnogi građani vjerovali.« To je prvi put u ukrajinskoj povijesti da su TV kanali ugašeni bez odluke sudbenih vlasti. Europska (EFJ) i međunarodna federacija novinara (IFJ), ne dijele stavove i postupke ukrajinskih vlasti.

Oni su zatvaranje tri TV kanala osudili kao »izvansudski i politički motivirani čin kao eklatantan napad na slobodu tiska«. Glavni tajnik IFJ-a Anthony Bellanger je rekao: »Ova proizvoljna i politički motivirana zabrana, neprihvatljiva je u demokraciji.

Zabrana ugrožava zapošljavanje stotina medijskih radnika koji nemaju nikakve veze s političkom pripadnošću njihovih vlasnika. IFJ traži od ukrajinskih vlasti da ukinu zabranu i poštuju slobodu informacija i govora.«

Glavni tajnik EFJ-a, Ricardo Gutiérrez, rekao je kako se »čini jasnim da predsjednička zabrana uopće nije u skladu s međunarodnim pravnim standardima o slobodi govora i televizijskim medijima«. SAD i Velika Britanija, podržale su odluku ukrajinskih vlasti.

Poznati ukrajinski političar Leonid Kravčuk, nedavno je izjavio da je »Ukrajina spremna boriti se protiv Rusije«. No, pritom dodaje: »Ukrajina se mora braniti, a ne napadati.« To je jasan signal da se užurbano traže opravdanja za moguću vojnu ofenzivu.

Kravčuk je u mlađim danima bio član Komunističke partije SSSR-a, a zatim je izabran za člana Politbiroa KP Ukrajine. Na predsjedničkim izborima u prosincu 1991. godine izabran je za prvog predsjednika neovisne Ukrajine.

Andriy Yermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, na jednoj raspravi o ratu protiv Donbasa, između ostalog je izjavio: »Ukrajina je dovršila plan za mirno rješenje sukoba, koji su predložile Francuska i Njemačka i samo čeka trenutak da ga Rusija odobri.«

No, od Dmitrija Peskova, glasnogovornika Kremlja, saznajemo da »Rusija ništa ne zna o tom planu«, a Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, zatražio je od Kijeva da »prestane sabotirati provedbu sporazuma iz Minska«.

Kada je riječ o mogućoj vojnoj ofenzivi na Donbas, postoji još jedna važna činjenica koju ne bi trebalo zanemariti. Prema ruskim službenim izvorima, do veljače ove godine otprilike 639.000 građana s područja Donbasa steklo je rusko državljanstvo.

S obzirom na to da postojeća ukrajinska vlast od Majdanskog puča nadalje, iz dobro poznatih razloga, mora striktno slušati naputke SAD-a, odluka o mogućem Blitzkriegu na Donbas sigurno neće biti donijeta bez Bidenovog odobrenja.

Ako SAD procijeni da je došlo vrijeme za frontalni napad s Rusijom, vojna operacija na samoproglašene republike Donjeck i Lugansk može biti idealna prilika za njegov početak.