Institucije Europske unije su pod sve većim utjecajem korporacija i tehnološki divovi koji dominiraju digitalnim tržištem izdvajaju sve veće iznose za financiranje lobista, kojih je danas u Bruxelessu tridesetak tisuća
Jedan od velikih izazova ovog stoljeća, obilježit će odnosi između velikih korporacija, poput Googlea, Amazona, Facebooka, Applea,Microsofta (GAFAM) i drugih, s EU-om i nacionalnim državama. Ove multinacionalke postupno preuzimaju vodeću ulogu, ne samo u svjetskom gospodarstvu, već i u politici. Akumulirani promet za grupaciju GAFAM, primjerice za 2018. godinu, dosegnuo je iznos od 645 milijardi dolara. To je brojka koja otprilike odgovara švicarskom BDP-u. Istovremeno građani sve više razmišljaju o EU-u kao o skupu udaljenih institucija koje sve manje komuniciraju s njima. U EU-u je oglašena uzbuna. »Svi naši podaci u rukama su Microsofta«, tvrdi europski supervizor za zaštitu osobnih podataka. Pritom je precizirao da su »osobni, pravni, financijski, politički i komercijalni podaci za 46 tisuća dužnosnika europskih institucija, od Komisije do Europske središnje banke, sada u rukama te korporacije« (Corriere della Sera).
Nedavno su VOXEUROP i Corporate Europe Observatory, objavili zanimljiva istraživanja, koja pokazuju koliko se duboko grupacija petorke GAFAM, uvukla u strukture EU-a, zahvaljujući uspješnom i agresivnom lobiranju za svoje interese. Tko su lobisti, koliko ih ima u Bruxellesu i kako oni ostvaruju ono što žele? Evo što o tome kaže jedan od lobista: »Cilj je da moju agendu prezentiram onome tko može progurati naš interes, a to može biti političar ili netko od odgovornih dužnosnika u EU-u. Ukratko, moram pronaći način kako će se potrebe moje multinacionalke pretočiti u politiku«.
U Bruxellesu danas djeluje tridesetak tisuća lobista. Više od 75 posto svih radnih susreta koje Europska komisija obavi tijekom godine, odnose se na velike korporacije. Pet najvećih američkih i svjetskih tvrtki koje danas dominiraju digitalnim tržištem – GAFAM, istovremeno su i predvodnici digitalne revolucije i 4. industrijske revolucije 21. stoljeća. One također pripadaju u skupinu vodećih lobističkih tvrtki u Bruxellesu. Među njima, primjerice Google, izdvaja najviše novaca za lobiranje – čak 8 milijuna eura. Slijede ga Microsoft s 5 milijuna eura, Facebook s oko 4,25 milijuna eura, Apple i Amazon, svatko s po oko 2 milijuna eura. Apple, američka računalna tvrtka sa sjedištem u Silicijskoj dolini u gradu Cupertino u saveznoj državi Kaliforniji, ostvaruje godišnji promet od oko 200 milijardi eura. Prema komentaru koji je objavio Financial Times, međunarodni poslovni list koji se smatra jednim od najuglednijih listova na svijetu, GAFAM je od 1995. godine do danas, potrošio više od 200 milijardi dolara za preuzimanje manjih tvrtki kada je procijenjeno da su one postale njegovi konkurenti. Na burzi, dionice te grupacije sada vrijede oko bilijun dolara. Osnovni je cilj lobiranja, ostvariti utjecaj na europske institucije da donesu propise i mjere, uključujući fondove koje će odgovarati njihovim korporacijskim interesima. GAFAM se pritom oslanja na mrežu specijaliziranih konzultantskih agencija, lobista i profesionalnih udruga. Ova grupacija vodećih multinacionalki u području interneta, kako se navodi u analizi VOXEOROP-a, drastično je povećala iznose za lobiranje, što je ozbiljno nagrizlo europske zakone o privatnosti, tradicionalno među najstrožijima na svijetu. Agresivnost lobiranja GAFAM-a posljednjih je godina dovela do donošenja mnogih propisa i politika pomoću kojih je dio ovlasti s Unije i njezinih država članica postupno prešla na multinacionalke. Učinak ovih promjena sada je vidljiv na cijelom kontinentu. Grupacija GAFAM je u razdoblju od 2013. do 2018. godine za potrebe lobiranja u EU-u povećala svoja izdvajanja od 2,8 milijuna eura na čak 15,25 milijuna eura. Od 2009. do 2018. godine, prema ocjeni nevladine organizacije Transparency International, Google je zaposlio ukupno 23 osobe iz institucija EU-a.
Tzv. Big Tech, gdje pripadaju najdominantnije tvrtke u industriji informacijske tehnologije, uspio je krizu COVID-19 pretvoriti u svoju veliku šansu. Ova grupacija multinacionalki, čiji je ugled tijekom proteklih godina ozbiljno narušen zbog niza skandala u vezi sa zlouporabom privatnosti građana, sada nudi razna tehnološka rješenja za prevladavanje krize, koristeći pritom metodu agresivnog lobiranja. Osnovni je cilj omogućiti korporacijama da steknu vodeću ulogu u samom vrhu politike Unije, koja im se sve više priklanja. Europska unija, koja je oduvijek imala oprezan stav prema Big Techu, sada postaje sve ovisnija u privatnim korporacijama. Nedugo nakon što je virus pogodio Europu, DigitalEurope, lobi koji predstavlja tehnološke divove GAFAM-a, poslao je pismo predsjednicima triju EU institucija – Komisiji, Parlamentu i Vijeću – tražeći dodatna sredstva za digitalizaciju različitih sektora. U zahtjevu se primjerice nalazi i postavljanje 5G mreže. Osim toga traže se povećana ulaganja u umjetnu inteligenciju. Google i Apple sada se nalaze u samom središtu aktivnosti EU-a za praćenje aplikacija za potrebe COVID-19.
No, tu su i lobisti BIG-Farme, farmaceutske industrije. Oliver Hoedeman iz Corporate Europe Observatoryja tvrdi da je ta grupacija veoma utjecajna na donošenje europskih politika. Ona godišnje troši oko 40 milijuna eura na lobiranje. U pravilu, kako ističe on, farmaceutske korporacije ostvaruju bez većih problema svoje interese kroz institucije EU-a. To istovremeno znači da su i u ovom sektoru interesi građana potisnuti u drugi plan. Došli smo u situaciju da privatne tvrtke, a ne vlade i EU, diktiraju politike. Pojedini dužnosnici za digitalne poslove iz Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Portugala nedavno su optužili Big Tech da demokratski izabranim vladama uskraćuju posljednju riječ u razvoju aplikacija za potrebe praćenja koronavirusa. Na žalost, ovaj dokument još nije polučio konkretne rezultate. Googleov lobist je čak predložio da Europska komisija preispita neke od svojih ciljeva koje je zacrtala u »Bijeloj knjizi« o umjetnoj inteligenciji, a koja se odnosi na pitanja poput testiranja i korištenja europskih podataka. Koje su moguće posljedice takvog monopola tehnoloških giganata u EU-u, koji se ostvaruju agresivnim lobiranjem prema političarima i europskoj administraciji? To konkretno znači, da se korporacije u području digitalne tehnologije, koriste analizama i preprodajom podataka o građanima, njihovim odabirima, ukusima i raznim područjima njihova interesa kada koristite korporacijske usluge putem internetskih pretraživanja. Potom mogu veoma precizno definirati ne samo njihov potrošački profil, koji skupo naplaćuju od tvrtki kojima su takve analize potrebne. Istovremeno agencije za zaštitu podataka u svih 27 zemalja EU-a, povećale su svoje osoblje za 42 posto, a proračun u razdoblju od 2016. do 2019. godine, porastao je za 49 posto.
Da bismo mogli spriječili takav neprimjeren i nedopustiv utjecaj moćnih privatnih korporacija na institucije EU, njezine države članice i građane, moramo najprije biti u mogućnosti kontrolirati njihov rad. Ovo istraživanje pokazuje, da transparentnost nije jača strane Bruxellesa. Pritom treba znati da je Big Tech usko povezan s različitim think tankovima, organizacijama koje snažno utječu na donošenje novih propisa, putem objavljivanja raznih studija i stavova, organiziranjem okruglih stolova i slično. Time se stvara dojam da interese multinacionalki podržavaju naizgled neovisni subjekti što olakšava njihov utjecaj na političare. Kada netko postane političar, primjerice član Europske komisije, Europskog vijeća, Vijeća EU-a, zastupnik u Europskom parlamentu ili važan dužnosnik u generalnim direkcijama briselske administracije, naglo se povećava broj njegovih »prijatelja«, koji su spremni zatražiti usluge u zamjenu za novac i/ili beneficije. Takvo stanje u EU-u postaje sve više alarmantno. Budući da EU tijekom narednih mjeseci priprema neke važne odluke koje bi trebale ograničiti moć digitalnih multinacionalnih kompanija, realno možemo očekivati žestoki odgovor lobista. »Transparentnost je apsolutni minimum koji treba očekivati od tih korporacija«, ističe u izvješću Corporate Europe Observatory.
Pritom ne treba zaboraviti, da u SAD-u i Europi, primjerice Facebook financira mnoge vodeće medije. Amnesty International upozorava da je nesrazmjerno prikupljanje osobnih podataka, nespojivo s pravom na privatnost, slobodom izražavanja i mišljenja. Prema mišljenju Franka Pasqualea, profesora prava na Sveučilištu Maryland (SAD), i autora knjige »The Black Box Society – The Secret Algorithms That Control Money and Information«, moć GAFAMa, Big-Farme i ostalih korporacijskih giganata u svijetu, »sve više zamjenjuje logiku teritorijalnog (državnog) suvereniteta s funkcionalnim suverenitetom«. Digitalne platforme, smatra profesor Pasquale, više nisu obični sudionici na tržištu. Oni su sposobni za regulatornu kontrolu nad uvjetima koji se nameću onima koji putem njih žele prodavati robu ili usluge. Ako se takav trend nastavi, građani će biti sve više podložni korporacijskoj kontroli, a sve manje pravilima demokratskih institucija u vlastitoj državi i EU-a. Ovaj pomak s teritorijalnog/državnog na funkcionalni suverenitet, kako prenosi Cambridge University Press, otvara razdoblje nove digitalne političke ekonomije.
Drago Kraljević
Europa ide k novom sustavu digitalne političke ekonomije
Drago Kraljević
25. listopad 2020 08:00
Foto Reuters
Institucije Europske unije su pod sve većim utjecajem korporacija i tehnološki divovi koji dominiraju digitalnim tržištem izdvajaju sve veće iznose za financiranje lobista, kojih je danas u Bruxelessu tridesetak tisuća
Jedan od velikih izazova ovog stoljeća, obilježit će odnosi između velikih korporacija, poput Googlea, Amazona, Facebooka, Applea,Microsofta (GAFAM) i drugih, s EU-om i nacionalnim državama. Ove multinacionalke postupno preuzimaju vodeću ulogu, ne samo u svjetskom gospodarstvu, već i u politici. Akumulirani promet za grupaciju GAFAM, primjerice za 2018. godinu, dosegnuo je iznos od 645 milijardi dolara. To je brojka koja otprilike odgovara švicarskom BDP-u. Istovremeno građani sve više razmišljaju o EU-u kao o skupu udaljenih institucija koje sve manje komuniciraju s njima. U EU-u je oglašena uzbuna. »Svi naši podaci u rukama su Microsofta«, tvrdi europski supervizor za zaštitu osobnih podataka. Pritom je precizirao da su »osobni, pravni, financijski, politički i komercijalni podaci za 46 tisuća dužnosnika europskih institucija, od Komisije do Europske središnje banke, sada u rukama te korporacije« (Corriere della Sera).
Nedavno su VOXEUROP i Corporate Europe Observatory, objavili zanimljiva istraživanja, koja pokazuju koliko se duboko grupacija petorke GAFAM, uvukla u strukture EU-a, zahvaljujući uspješnom i agresivnom lobiranju za svoje interese. Tko su lobisti, koliko ih ima u Bruxellesu i kako oni ostvaruju ono što žele? Evo što o tome kaže jedan od lobista: »Cilj je da moju agendu prezentiram onome tko može progurati naš interes, a to može biti političar ili netko od odgovornih dužnosnika u EU-u. Ukratko, moram pronaći način kako će se potrebe moje multinacionalke pretočiti u politiku«.
U Bruxellesu danas djeluje tridesetak tisuća lobista. Više od 75 posto svih radnih susreta koje Europska komisija obavi tijekom godine, odnose se na velike korporacije. Pet najvećih američkih i svjetskih tvrtki koje danas dominiraju digitalnim tržištem – GAFAM, istovremeno su i predvodnici digitalne revolucije i 4. industrijske revolucije 21. stoljeća. One također pripadaju u skupinu vodećih lobističkih tvrtki u Bruxellesu. Među njima, primjerice Google, izdvaja najviše novaca za lobiranje – čak 8 milijuna eura. Slijede ga Microsoft s 5 milijuna eura, Facebook s oko 4,25 milijuna eura, Apple i Amazon, svatko s po oko 2 milijuna eura. Apple, američka računalna tvrtka sa sjedištem u Silicijskoj dolini u gradu Cupertino u saveznoj državi Kaliforniji, ostvaruje godišnji promet od oko 200 milijardi eura. Prema komentaru koji je objavio Financial Times, međunarodni poslovni list koji se smatra jednim od najuglednijih listova na svijetu, GAFAM je od 1995. godine do danas, potrošio više od 200 milijardi dolara za preuzimanje manjih tvrtki kada je procijenjeno da su one postale njegovi konkurenti. Na burzi, dionice te grupacije sada vrijede oko bilijun dolara. Osnovni je cilj lobiranja, ostvariti utjecaj na europske institucije da donesu propise i mjere, uključujući fondove koje će odgovarati njihovim korporacijskim interesima. GAFAM se pritom oslanja na mrežu specijaliziranih konzultantskih agencija, lobista i profesionalnih udruga. Ova grupacija vodećih multinacionalki u području interneta, kako se navodi u analizi VOXEOROP-a, drastično je povećala iznose za lobiranje, što je ozbiljno nagrizlo europske zakone o privatnosti, tradicionalno među najstrožijima na svijetu. Agresivnost lobiranja GAFAM-a posljednjih je godina dovela do donošenja mnogih propisa i politika pomoću kojih je dio ovlasti s Unije i njezinih država članica postupno prešla na multinacionalke. Učinak ovih promjena sada je vidljiv na cijelom kontinentu. Grupacija GAFAM je u razdoblju od 2013. do 2018. godine za potrebe lobiranja u EU-u povećala svoja izdvajanja od 2,8 milijuna eura na čak 15,25 milijuna eura. Od 2009. do 2018. godine, prema ocjeni nevladine organizacije Transparency International, Google je zaposlio ukupno 23 osobe iz institucija EU-a.
Tzv. Big Tech, gdje pripadaju najdominantnije tvrtke u industriji informacijske tehnologije, uspio je krizu COVID-19 pretvoriti u svoju veliku šansu. Ova grupacija multinacionalki, čiji je ugled tijekom proteklih godina ozbiljno narušen zbog niza skandala u vezi sa zlouporabom privatnosti građana, sada nudi razna tehnološka rješenja za prevladavanje krize, koristeći pritom metodu agresivnog lobiranja. Osnovni je cilj omogućiti korporacijama da steknu vodeću ulogu u samom vrhu politike Unije, koja im se sve više priklanja. Europska unija, koja je oduvijek imala oprezan stav prema Big Techu, sada postaje sve ovisnija u privatnim korporacijama. Nedugo nakon što je virus pogodio Europu, DigitalEurope, lobi koji predstavlja tehnološke divove GAFAM-a, poslao je pismo predsjednicima triju EU institucija – Komisiji, Parlamentu i Vijeću – tražeći dodatna sredstva za digitalizaciju različitih sektora. U zahtjevu se primjerice nalazi i postavljanje 5G mreže. Osim toga traže se povećana ulaganja u umjetnu inteligenciju. Google i Apple sada se nalaze u samom središtu aktivnosti EU-a za praćenje aplikacija za potrebe COVID-19.
No, tu su i lobisti BIG-Farme, farmaceutske industrije. Oliver Hoedeman iz Corporate Europe Observatoryja tvrdi da je ta grupacija veoma utjecajna na donošenje europskih politika. Ona godišnje troši oko 40 milijuna eura na lobiranje. U pravilu, kako ističe on, farmaceutske korporacije ostvaruju bez većih problema svoje interese kroz institucije EU-a. To istovremeno znači da su i u ovom sektoru interesi građana potisnuti u drugi plan. Došli smo u situaciju da privatne tvrtke, a ne vlade i EU, diktiraju politike. Pojedini dužnosnici za digitalne poslove iz Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske i Portugala nedavno su optužili Big Tech da demokratski izabranim vladama uskraćuju posljednju riječ u razvoju aplikacija za potrebe praćenja koronavirusa. Na žalost, ovaj dokument još nije polučio konkretne rezultate. Googleov lobist je čak predložio da Europska komisija preispita neke od svojih ciljeva koje je zacrtala u »Bijeloj knjizi« o umjetnoj inteligenciji, a koja se odnosi na pitanja poput testiranja i korištenja europskih podataka. Koje su moguće posljedice takvog monopola tehnoloških giganata u EU-u, koji se ostvaruju agresivnim lobiranjem prema političarima i europskoj administraciji? To konkretno znači, da se korporacije u području digitalne tehnologije, koriste analizama i preprodajom podataka o građanima, njihovim odabirima, ukusima i raznim područjima njihova interesa kada koristite korporacijske usluge putem internetskih pretraživanja. Potom mogu veoma precizno definirati ne samo njihov potrošački profil, koji skupo naplaćuju od tvrtki kojima su takve analize potrebne. Istovremeno agencije za zaštitu podataka u svih 27 zemalja EU-a, povećale su svoje osoblje za 42 posto, a proračun u razdoblju od 2016. do 2019. godine, porastao je za 49 posto.
Da bismo mogli spriječili takav neprimjeren i nedopustiv utjecaj moćnih privatnih korporacija na institucije EU, njezine države članice i građane, moramo najprije biti u mogućnosti kontrolirati njihov rad. Ovo istraživanje pokazuje, da transparentnost nije jača strane Bruxellesa. Pritom treba znati da je Big Tech usko povezan s različitim think tankovima, organizacijama koje snažno utječu na donošenje novih propisa, putem objavljivanja raznih studija i stavova, organiziranjem okruglih stolova i slično. Time se stvara dojam da interese multinacionalki podržavaju naizgled neovisni subjekti što olakšava njihov utjecaj na političare. Kada netko postane političar, primjerice član Europske komisije, Europskog vijeća, Vijeća EU-a, zastupnik u Europskom parlamentu ili važan dužnosnik u generalnim direkcijama briselske administracije, naglo se povećava broj njegovih »prijatelja«, koji su spremni zatražiti usluge u zamjenu za novac i/ili beneficije. Takvo stanje u EU-u postaje sve više alarmantno. Budući da EU tijekom narednih mjeseci priprema neke važne odluke koje bi trebale ograničiti moć digitalnih multinacionalnih kompanija, realno možemo očekivati žestoki odgovor lobista. »Transparentnost je apsolutni minimum koji treba očekivati od tih korporacija«, ističe u izvješću Corporate Europe Observatory.
Pritom ne treba zaboraviti, da u SAD-u i Europi, primjerice Facebook financira mnoge vodeće medije. Amnesty International upozorava da je nesrazmjerno prikupljanje osobnih podataka, nespojivo s pravom na privatnost, slobodom izražavanja i mišljenja. Prema mišljenju Franka Pasqualea, profesora prava na Sveučilištu Maryland (SAD), i autora knjige »The Black Box Society – The Secret Algorithms That Control Money and Information«, moć GAFAMa, Big-Farme i ostalih korporacijskih giganata u svijetu, »sve više zamjenjuje logiku teritorijalnog (državnog) suvereniteta s funkcionalnim suverenitetom«. Digitalne platforme, smatra profesor Pasquale, više nisu obični sudionici na tržištu. Oni su sposobni za regulatornu kontrolu nad uvjetima koji se nameću onima koji putem njih žele prodavati robu ili usluge. Ako se takav trend nastavi, građani će biti sve više podložni korporacijskoj kontroli, a sve manje pravilima demokratskih institucija u vlastitoj državi i EU-a. Ovaj pomak s teritorijalnog/državnog na funkcionalni suverenitet, kako prenosi Cambridge University Press, otvara razdoblje nove digitalne političke ekonomije.