Novac rezerviran u EBRD-u Zagrebački holding nije iskoristio zbog "neadekvatne projektne dokumentacije i dokumentacije koju je trebalo izmijeniti te radi promjene zakonskih propisa"
ZAGREB Zagrebački holding osigurao je 2007. godine 60 milijuna eura težak namjenski kredit kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), namijenjen projektima vodoopskrbe i odvodnje. Dvije trećine tog kredita – oko 38,8 milijuna eura – nikad nisu iskorištene, a svo vrijeme na njega je plaćana interkalarna kamata u milijunskim iznosima. Novac rezerviran u EBRD-u Zagrebački holding nije iskoristio zbog »neadekvatne projektne dokumentacije i dokumentacije koju je trebalo izmijeniti te radi promjene zakonskih propisa.« Financijska šteta koja je Holdingu nanesena »neadekvatnom projektnom dokumentacijom, izostankom potrebnih izmjena u dokumentaciji te promjenama zakonskih propisa« na koncu će se mjeriti u milijunima eura.
Od Uprave Holdinga tražili smo objašnjenje zbog čega novac EBRD-a za projekte vodoopskrbe i odvodnje nije realiziran na vrijeme. U odgovoru stoji da je »projektni tim koji je radio na pripremi podloga za kreditni aranžman imao na raspolaganju manji dio potrebne projektne dokumentacije, ali i ona se morala mijenjati uslijed promjena u zakonskoj regulativi koja je nastupila tijekom 2007. godine.« Nadalje, »ostalu potrebnu dokumentaciju Holding je počeo pripremati nakon sklapanja kreditnog aranžmana«.
– Za pojedine dionice postojala su samo idejna rješenja temeljem kojih su izrađene procjene ulaganja, a nakon faze projektiranja i ishođenja lokacijskih dozvola nije bilo moguće riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicIma parcela, što je rezultiralo izmjenama trasa i izradom novih projekata, navodi se u odgovoru.
Sve skupa, tvrde u Holdingu, rezultiralo je kašnjenjem projektnih aktivnosti u odnosu na plan financiranja. Novi, nepovoljniji uvjeti kredita postavljeni su »zbog krizne situacije na financijskom tržištu«, a odustajanje od kredita »značilo bi prekid daljnjeg investiranja u projekte.«
– Ugovaranje produženja kreditnog aranžmana po, u ovom trenutku povoljnim uvjetima, je u interesu ZGH i građana Zagreba, zaključuju u Holdingu.
Od Uprave tvrtke tražili smo financijski izračun koji bi dao okviran iznos sredstava koja će biti plaćena po novim uvjetima, odnosno iznos dosad plaćenih interkalarnih kamata na neiskorištena sredstva, ali tražene podatke nismo dobili.
Tema spornog kredita našla se na dnevnom redu posljednje sjednice Gradske skupštine: Zagrebački holding tražio je i dobio odobrenje za produženje roka povlačenja novca rezerviranog kod EBRD-a. Ova financijska institucija, međutim, sad je postavila nove uvjete: dva posto veće kamate i sedam godina kraći rok otplate. Šteta jer kredit za potrebe projekata vodoopskrbe i odvodnje nije u roku realiziran, rekosmo, mjerit će se u milijunima eura.
Nepostavljeno pitanje odgovornosti
Unatoč tome, pitanje odgovornosti na Gradskoj skupštini nije postavljeno. Ovaj predmet pred zastupnike je stigao u hitnoj proceduri, zbog čega ga je malo tko uspio proučiti. S druge strane, u SDP-u su dobro znali s kakvim materijalom imaju posla. O kreditu su u Klubu zastupnika, iza zatvorenih vrata, vodili burnu raspravu, ali na koncu je pao dogovor da se na ovoj točki dnevnog reda situacija ne zateže. Ozbiljniju analizu ili kritiku propustili su dati i iz tabora Milana Bandića, iako su do u detalje upućeni u štetne posljedice nepovlačenja sredstava kredita. Taj prešutni dogovor, odnosno šutnja obje strane rezultat je pakta o primirju što su ga usvajanjem proračuna sklopili SDP-ova skupštinska većina i gradska uprava na čelu s Bandićem.
Zanimljivo je da se EBRD-ov kredit, odnosno izvještaj o dinamici povlačenja sredstava koji bi ukazao da Holding neće uspjeti realizirati rezervirana sredstva na koja plaća kamate, nikad nije našao niti na Nadzornom odboru tvrtke. Potvrdio nam je to u kratkom telefonskom razgovoru predsjednik ovog tijela Ivo Družić.
– Zadnju sjednicu Nadzornog odbora imali smo u studenom. Koliko ja znam, tema kredita EBRD-a nije bila jedna od točaka dnevnog reda, rekao je Družić. Isto je prisnažio još jedan član Nadzornog odbora, koji nerealizirani kredit smatra posljedicom inertnosti Uprave s Ivom Čovićem na čelu.
– Gotovo četiri godine imali su na raspolaganju, ali nisu napravili ništa po tom pitanju. Možda je i bilo objektivnih poteškoća zbog kojih kredit nije iskorišten, ali netko bi morao odgovarati za milijunsku štetu koja će iz toga proizići kroz veće kamate, odnosno interkalarne kamate koje su već plaćene na nepovučeni dio sredstava, kaže naš sugovornik.
Poskupljenje vode
Kreditni uvjeti za sredstva EBRD-a ranije su predviđali kamatu EURIBOR + jedan. EURIBOR je dnevno promjenjiva osnovica pri ugovaranju i određivanju kamatnih stopa. Njegova vrijednost u posljednjih mjesec dana iznosi 1,015. Po starim uvjtima kredita EBRD-a, ovoj vrijednosti bi se dodavao jedan postotak (EURIBOR + 1), pa bi kamata na kredit iznosila 2,015 posto. Prema novim uvjetima EBRD-a Holding će kredit otplaćivati uz uvjete (EURIBOR + 3), iz čega proizilazi da bi kreditna rata – s aktualnom prosječnom mjesečnom vrijednosti EURIBORA na snazi – iznosila 4,015 posto. Ako znamo da je rata Holdingu zbog nepovlačenja sredstava povećana za dva posto – jasno je da će i kamate na nepotrošenih 40-tak milijuna kuna biti veće za milijunske iznose. Gradska skupština i uprava Grada, rekosmo, na posljednjoj sjednici nisu pokrenuli pitanje odgovornosti zbog izgubljenih sredstava i nepripremljenih projekata vodoopskrbe i odvodnje, a ciničan slučaj je htio da na istoj sjednici Zagrepčanima bude najavljeno poskupljenje usluga vodoopskrbe.
