Građani plaćaju različite iznose poreza i prireza, a cijenu vrtića bi onda svi trebali plaćati jednako. Kako to gradonačelnik predlaže, dovest ćemo se u situaciju da različito plaćamo i kruh i mlijeko, kaže Bernardić
ZAGREB Građani plaćaju različite iznose poreza i prireza, a cijenu vrtića bi onda svi trebali plaćati jednako. Ovako, kako to gradonačelnik predlaže, dovest ćemo se u situaciju da različito plaćamo i kruh i mlijeko, sve, komentar je prvog zagrebačkog SDP-ovca Davora Bernardića na najnoviji prijedlog Milana Bandića da vrtići opet – pojeftine. Cijena vrtića bi, uoči izbora, dodatno pak pojeftinila roditeljima koji stambenim kreditom plaćaju svoj prvi stan. Za to će biti dovoljna potvrda banke o visini otplate kredita za prvu nekretninu, nije poznato hoće li se tražiti i ovjerena izjava da druge nekretnine nemaju u posjedu. S druge strane, ovim je prijedlogom gradonačelnik u potpunosti zaboravio, odnosno diskriminirao roditelje školske djece koja pohađaju produženi boravak, a koji će i dalje plaćati nove, skuplje iznose boravka, utvrđene im temeljem istog principa kao i za vrtiće – prosječnog prihoda kućanstva, imali stambeni kredit ili ne. Cijena produženog boravka povećana je od ove školske godine roditeljima i do 180 posto, budući da su dotad plaćali samo prehranu u školi, ne i boravak, a sada oni s najvišim primanjima plaćaju 250 kuna prehranu, i još 400 kuna boravak. Kako odgovaraju u gradskom Uredu za obrazovanje, eventualni stambeni kredit neće se tim roditeljima uzimati u obzir kod određivanja cijene boravka, za razliku od roditelja djece u vrtićima, makar su odluke o poskupljenju donesene u isto vrijeme, i temelje se na istom principu.
Što se vrtića tiče, ekonomska cijena vrtića za redoviti program u petodnevnom radnom tjednu, planirana na temelju prosječnih troškova programa, za 2012. iznosila bi za redoviti 10-satni program 1.900 kuna, a za redoviti poludnevni program 1.300 kuna. Ako je prosječni mjesečni prihod po članu obitelji od 2.001 do 2.500 kuna, roditelji će cjelodnevni boravak plaćati sto, odnosno 65 kuna za poludnevni program. Ako im je prosječni mjesečni prihod po članu obitelji od 2.501 do 3.000 kuna, sudjelovanje roditelja u cijeni vrtića bilo bi 200, odnosno 130 kuna za poludnevni program. Vrtić će koštati 300 (cjelodnevni), odnosno 195 kuna za poludnevni program ako im je prosječni mjesečni prihod po članu obitelji od 3.001 do 3.500 kuna, a ako iznosi od 3.501 do 4.000 kuna, roditelji bi u cijeni vrtića sudjelovali sa 400, odnosno 260 kuna. Vrtić će plaćati 500, odnosno 325 kuna ako dohodak po članu obitelji iznosi od 4.001 do 4.500 kuna, a 600, odnosno 390 kuna ako se kreće od 4.501 do 5.000 kuna. Mjesečni prihod od 5.001 do 5.500 kuna po »glavi« značit će cijenu vrtića od 700, odnosno 455 kuna, odnosno 800 ili 520 kuna poludnevni program, ako prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva iznosi od 5.501 do 6.000 kuna. Nadalje, ako je mjesečni prihod od 6.001 do 6.500 kuna, roditelji će vrtić plaćati 1.000 kuna, onosno 650 kuna poludnevni program, a 1.200 kuna, odnosno 780 kuna, ukoliko im je prosječni mjesečni prihod po članu zajedničkog kućanstva od 6.501 do 7.000 kuna. Iznosi li prihod od 7.001 do 8.000 kuna, vrtić će koštati 1.400, odnosno 910 kuna, a prelazi li 8.001 kunu, vrtić će koštati 1.600 kuna, tj. 1.040 kuna.
Treće i svako daljnje dijete iste obitelji vrtić će pohađati besplatno, kao i djeca za koju se koristi dječji doplatak za djecu, ili novčana pomoć socijalne skrbi. Besplatan vrtić imalo bi i dijete invalida Domovinskog rata i dijete osobe s invaliditetom (invalidnost 90 do 100 posto). Samohrani roditelj vrtić bi plaćao 50 posto iznosa određenog po prihodovnom cenzusu, a osim stambenog kredita, kao olakotna okolnost uzimaju se i alimentacijske uplate za djecu s kojom roditelj ne živi.
Na pitanje kako će, i hoće li glasati za ovakav gradonačelnikov prijedlog, Bernardić odgovara kako, što se Skupštine tiče, vrtići i dalje koštaju 200, odnosno 400 kuna, pa ni najavljeno »pojeftinjenje«, kao ni prethodno poskupljenje, nisu zakoniti. Kako pak odgovara skupštinar Josip Kregar, prijedlog koji dolazi na Skupštinu mora biti argumentiran i tehnički razrađen, što ovaj nipošto nije, već je, napominje, »umaranje javnosti i uzbunjivanje roditelja u jeku predizborne kampanje«.
