Kako se svakodnevno u svijetu rodi, procjenjuje se, oko 215.000 novih beba, odluka o tome gdje će biti rođena ona 7-milijardita, svakako je politička, simbolična, a ne demografska. Upravo je zato, simbolično, kao 5-milijarditi stanovnik, 1987. godine, za održavanja Univerzijade u Zagrebu, odabran mali Matej Gašpar, dok je kao 6-milijarditi stanovnik upisan danas 12-godišnji Sarajlija, Adnan Mević. Bilo bi korektno, smatraju Indijci, uskoro najmnogoljudnija nacija u svijetu, da se rođenje 7-milijarditog stanovnika »upriliči« u njihovoj zemlji, dok bi ovaj put, smatra se, bilo politički korektno svečano dočekati – djevojčicu. Tako bi se, naime, upozorilo i na stravična čedomorstva tek rođenih djevojčica u toj državi, obiteljima nepoželjnih.
Do kraja ovog stoljeća bit će nas, ukupno, deset milijardi, kažu demografske prognoze. Deset milijardi na sve skučenijem planetu, i sa sve manje prirodnih resursa. Istovremeno, bit ćemo sve stariji. Trenutačno je, naime, u svijetu 893 milijuna ljudi starijih od 60 godina, dok će se ta brojka do sredine stoljeća gotovo utrostručiti, odnosno popeti na 2,4 milijarde. Urbana područja postat će napućenija no ikad – danas u njima živi svaki drugi stanovnik, za 35 godina dvoje od troje. Države koje u globalnom gospodarstvu sudjeluju s manje od jedne petine, najviše će sudjelovati u porastu stanovništva do 2050. godine – Afganistan, Kongo, Etiopija, Irak, Nigerija i Pakistan.
Ovim je planetom, procjenjuju stručnjaci, od postanka do danas »prošlo« 110 milijardi ljudi, pri čemu je prva milijarda stanovnika zabilježena 1810. godine, da bi se do 1900. ukupna populacija popela na 1,6 milijardi. Samo je stotinu godina trebalo da se broj stanovnika do 2000. godine poveća na više od šest milijardi, da bi još cijelu jednu milijardu dosegli do kraja 2011. godine.
