Unatoč blistavom krovu i fasadi, utvrđeno je da su u lošem stanju konstrukcija balkona paviljona kao i dimovodni te kanalizacijski sustav. Te će intervencije odgoditi otvorenjeOtvorenje Paviljona planirano je za proljeće, no kompliciranost zahvata, konzervatorske propozicije i izostanak sredstava usporili su realizaciju
ZAGREB Nakon punih pet godina od početka obnove, krajem prošlog tjedna radnici izvođača tvrtke TA-GRAD započeli su s uklanjanjem skela na Umjetničkom paviljonu na Tomislavcu. No, radovi vrijedni 30 milijuna kuna još će malo potrajati. Unatoč blistavom krovu i fasadi, utvrđeno je da su u lošem stanju konstrukcija balkona paviljona, ali i dimovodni te kanalizacijski sustav.
Kompliciranost zahvata
Obnova je obuhvatila i zamjenu električnih instalacija te ugradnju nove pomične rasvjete potrebne za sve suvremenije izložbene izvedbe. Iz gradskog proračuna navedene radove pratila je i obnova vanjskog pročelja te unutrašnjeg dijela.
Inicijativa Vlahe Bukovca
Inače, inicijativu za izgradnju Umjetničkoga paviljona dao je još 1895. godine glasoviti hrvatski slikar Vlaho Bukovac, vodeća ličnost likovnoga i kulturnog života Zagreba i Hrvatske na prijelomu 19. i 20. stoljeća. Na nagovor Bukovca, hrvatski umjetnici tražili su da se u Pešti izgradi vlastiti, poseban montažni umjetnički paviljon. Namjera je bila da se željezni kostur građevine poslije izložbe posvećene mađarskoj državnosti prenese u Zagreb. To se na kraju i dogodilo. Izgradnju su izveli zagrebački arhitekti Leo Hönigsberg i Julio Deutch, jedni od najznačajnijih projektanata Zagreba koji su vodili suvremeno ustrojeni zagrebački arhitektonski atelier. Svojim će djelovanjem Hönigsberg & Deutsch postati najznačajnijim i najdjelatnijim predstavnicima kasne faze zagrebačkog historicizma. Pod nadzorom gradskog inženjera Milana Lenucija autora znamenitog zagrebačkog zelenog sklopa Potkove uklopili su zgradu u perivoj na današnjem Tomislavcu. Paviljon je između dva svjetska rata okupljao najprogresivnije likovne snage tog vremena.
