Najveća biblioteka u Novom Zagrebu

Opet poplavljena knjižnica u Travnom – 45. put u 25 godina

Tihomir Ponoš

Uzroci poplava su dotrajale instalacije, vodovodne i kanalizacijske, u popularnoj novozagrebačkoj »mamutici«, ispod koje je knjižnica. Rješenje je jednostavno i teško ostvarivo: novi prostor za knjižnicu



ZAGREB Peta velika poplava pogodila je Knjižnicu Novi Zagreb u Travnom i privremeno je zatvorila. Osim tih pet velikih, ta knjižnica doživjela je i više od 40 manjih poplava u svojoj četvrt stoljeća dugoj povijesti po čemu teško da ima premca u Hrvatskoj. Uzroci poplava su dotrajale instalacije, vodovodne i kanalizacijske, u zgradi, popularnoj novozagrebačkoj »mamutici«. Knjižnica je u prizemlju zgrade, a na 18 katova iznad nje smješteno je oko 140 stanova.


Aktualna poplava zbivala se u etapama. U subotu 17. rujna primijećena je manja fleka i osoblje je knjižnice odmah maknulo knjige i police. Dva dana kasnije čistačicu koja je ujutro došla dočekalo je iznenađenja – poplavljena knjižnica zbog puknuća kanalizacijske cijevi. Od tada je knjižnica zatvorena, a voditeljica Knjižnice Novi Zagreb Narcisa Potežica vjeruje da će za korisnike, koji trenutačno samo mogu vraćati posuđene knjige, biti otvorena u utorak ili srijedu. Nova opasnost po knjižnicu već se nazire: u igraonici je izbila nova velika fleka, pa je i igraonica privremeno zatvorena. Potežica koja ima iskustva s praktično svih pedesetak poplava pomalo fatalistički zaključuje da je dobro što je fleka u igraonici izbila u vrijeme kad je knjižnica poplavljena pa će se istodobno sanirati i jedno i drugo. Reklo bi se, dvije fleke jednom sanacijom.   

Stradale police i knjige


U ovoj su poplavi stradale police za knjige. Voda je oštetila dio drvenih polica, iverice se rascvala. Njih pet može se popraviti, ali barem jedna polica je za rashod. U neplanirani, prijevremeni rashod idu i knjige, njih 83. Mahom je riječ o književnosti na engleskom jeziku. Srećom, šteta na knjižnom fondu daleko je od rekordnih. U prijašnjim poplavama znalo je stradati i više stotina knjiga odjednom. Među žrtvama je »Portret umjetnika u mladosti« Jamesa Joycea, uredno odložen u kutu čeka da ga se rashoduje zajedno s knjigom o feng shuiju.


Posljedica poplava nije samo privremeno zatvaranje knjižnice. Od zaposlenog osoblja ono iziskuje nemali fizički napor – tisuće knjiga hitno treba prenijeti na sigurna mjesta, a zatim ih, nakon sanacije, sve treba i vratiti na police. Zaposleno osoblje isključivo su žene. Kako opisuje jedna zaposlenica, »svi misle da je ovo fin, miran i lagan posao. A u ovakvim situacijama nema druge nego uzmi i tegli. Muških nigdje. Sve je kao u vicu: što zna dijete što je šina, uzme i nosi«.


Povijest velikih poplava prilično je impresivna. Godine 1994. zbila se prva velika poplava i tada je stavljen novi tapison. Sedam godina kasnije, za druge poplave, taj je tapison maknut i stavljen je parket, a knjižnica je bila zatvorena šest mjeseci. Tada je stradao i dio nove opreme i novih instalacija. Godine 2006. poplavljen je i parket koji je zamijenjen keramičkim pločicama, tada su mijenjane i sve instalacije u knjižnici koja tom nezgodom nije radila pet mjeseci. Posljednja veća poplava zabilježena je 2009. godine.   

Uvijek u stanju pripravnosti




Poplave, dakle, nisu neuobičajene za osoblje knjižnice i ono je, kako kaže Potežica, uvijek u stanju pripravnosti. To stanje pripravnosti odražava i svijest o tome da je samo pitanje vremena kada će se dogoditi nova poplava, ne hoće li se dogoditi.


Knjižnica je od početka u neodgovarajućem prostoru, navodi Potežica. Kad se dogodi poplava, ona o tome obavještava predstavnika stanara u zgradi, on zove hitne intervencije, a onda one traže među otprilike 140 stanova gdje je što puklo.


Knjižnica koristi 386 »kvadrata«, a trebalo bi im 2.000. Na tih 386 četvornih metara smješteno je 57.625 knjiga. To je središnja i najveća knjižnica u novozagrebačkoj knjižničarskoj mreži koja broji oko 4.500 članova od njih gotovo 15.000 koliko ih je u novozagrebačkoj mreži. Rješenje za knjižnicu je jednostavno ali teško ostvarivo: novi prostor. Idealno rješenje je, navodi Potežica, posebna zgrada negdje u središtu Novog Zagreba. No, unatoč povremenim najavama i obećanjima iz gradske uprave, tako nešto zasad se niti ne nazire. Dakle, nema druge nego prirpemiti se za novu poplavu.