Poticat će se gradnja sigurnijih cesta, jer se najveći broj prometnih nezgoda događa na ruralnim (56 posto) i urbanim cestama (44 posto), dok na autoceste otpada svega šest posto nezgoda
Na svaku poginulu osobu dolaze četiri osobe s ozljedama trajne napokretnosti
Više od 35.000 ljudi je poginulo na cestama EU tijekom 2009. godine, što je gradić srednje veličine, a još 1,5 milijuna ljudi je ozlijeđeno. Procjenjuje se da na svaku poginulu osobu na europskim cestama dolaze četiri osobe s ozljedama trajne napokretnosti kao što su ozljede mozga ili leđne kralježnice, deset osoba s teškim ozljedama i 40 osoba s lakšim ozljedama.
Jednako je važna i procjena ekonomskog troška svih nezgoda za društvo, koja je u 2009.godini iznosila oko 130 milijardi eura.
Ugradnja limitatora
Prema smjernicama EK za cestovnu sigurnost u razdoblju 2011.-2020. predviđen je niz mjera i inicijativa za povećanje sigurnosti vozila i ceste, kao i za promjenu ponašanja vozača.
Postupno se namjerava stvoriti strukturirani i usklađeni okvir suradnje koji koristi najbolje prakse u zemljama članicama EU, pored čega se planira usvojiti strategija za ozlijeđene osobe i intervencije hitne pomoći s ciljem smanjenja broja nesreća s ozlijeđenim osobama.
Najvažniji bi mogao biti plan povećanja sigurnosti ranjivih skupina korisnika, posebno motociklista, ali i biciklista i pješaka, čiji su statistički podaci o prometnih nezgodama izrazito zabrinjavajući zbog velikog porasta u nekim europskim zemljama.
U 2008. godini te su skupine imale 45 posto udjela u broju svih poginulih i svih prometnih nezgoda.
Pravu malu revoluciju u vozačkim navikama mogla bi donijeti neka tehnološka dostignuća, primjerice ugradnja sustava ugrađenih u vozilo koji u realnom vremenu dojavljuju informacije o ograničenju brzine ili ugrađivanju limitatora brzine u laka gospodarska vozila, koja su sve brojnija na cestama. Ima prijedloga i za vožnju pod utjecajem alkohola, gdje se dodatni iskorak traži u preventivnim mjerama, odnosno obveznoj ugradnji alko-lock brava, barem kad je riječ profesionalnim vozilima i vozačima. Utvrđeno je da 28 posto poginulih u urbanim područjima spada u osobe starije od 65 godina.
Nove kazne
Sve ove mjere trebale bi biti uvedene i u Hrvatskoj, gdje je svijest o sigurnosti cestovnog prometa nedovoljno razvijena, te se sve uglavnom svodi na kažnjavanje umjesto na druge preventivne mjere.Ukupan broj prometnih nezgoda u Hrvatskoj iznosi 2.755 i neznatno je porastao tijekom 2009. godine, jednako kao što je porastao i broj nezgoda s materijalnom štetom (2.287). Kao i u Europi u Hrvatskoj je vožnja također najsigurnija na autocestama, iako i tu postoje razlike.
Ove brojke tek su putokaz za razmišljanje o mogućim rješenjima za veću sigurnost na cestama.
Hrvatska je od nove godine uvela uvećane kazne za neke prekršaje, primjerice blendanje (2.000 kuna), nedozvoljeno pretjecanje i oduzimanje prednosti (3.000 kuna), nečišćenje snijega s auta (700 kuna), vožnju pod lijekovima s istaknutom zabranom konzumacije, za vožnju pod utjecajem droga ili za vožnju autocestom u krivom smjeru (čak 5 do 15 tisuća kuna). Ima i drugih novina, a koliko će biti učinkovite ostaje da se vidi.
