Kupnja rabljenog automobila za mnoge je vozače velika financijska odluka, no povjerenje u podatke koje vozilo nosi sa sobom često nije dovoljno.

Novo istraživanje tvrtke carVertical, IT tvrtke specijalizirane za automobilske podatke. pokazuje da velik broj europskih kupaca ne zna kako reagirati kada nakon kupnje otkrije da je kilometraža na automobilu bila vraćena.

Čak 75,8 posto ispitanih kupaca navodi da ne zna kome bi prijavili automobil s manipuliranom kilometražom. Istodobno, povjerenje u mogućnost povrata izgubljenog novca iznimno je nisko – čak 87,3 posto ispitanika ne vjeruje da bi u slučaju takve prevare uspjelo nadoknaditi financijski gubitak.

Problem nije samo u nepoznavanju procedura. Istraživanje pokazuje i da velik dio kupaca nije upoznat s činjenicom da je manipuliranje kilometražom u nekim europskim državama zakonom strogo kažnjivo.

– Prema rezultatima ankete provedene među više od 7800 ispitanika iz 18 europskih zemalja, gotovo trećina sudionika, njih 30,3 posto, osobno je kupila automobil s vraćenom kilometražom ili poznaje nekoga kome se to dogodilo.

Još 31,8 posto ispitanika nije sigurno jesu li se oni sami ili netko iz njihova okruženja susreli s takvim slučajem. Njih 38 posto navodi da nemaju takvo iskustvo, kazali su iz carVerticala.

Važno je pritom razlikovati rezultate ankete od podataka o konkretnim vozilima provjerenima na platformi carVertical. Anketa obuhvaća životna iskustva kupaca, uključujući više kupnji i iskustva osoba koje poznaju, dok se podaci iz carVerticalova Indeksa transparentnosti za 2025. odnose isključivo na pojedinačna vozila čija je povijest provjerena putem platforme.

U Hrvatskoj je, prema analizi izvješća o povijesti vozila kupljenih i provjerenih između rujna 2024. i kolovoza 2025., manipulirana kilometraža pronađena kod 2,21 posto vozila.

Hrvatska je time među zemljama s nižim udjelom takvih slučajeva u Europi te zauzima 11. mjesto na carVerticalovu Indeksu transparentnosti.

No kada do manipulacije kilometražom ipak dođe, razlika nije mala. Prosječno je s brojača uklonjeno oko 73.500 kilometara.

Podaci o povratu novca dodatno ukazuju na nepovjerenje kupaca u mogućnost zaštite nakon prevare. Ukupno 87,3 posto ispitanika ne vjeruje da bi mogli nadoknaditi financijski gubitak nastao kupnjom automobila s vraćenom kilometražom.

Njih 44,3 posto uglavnom je nesigurno da bi dobili novac natrag, dok 43 posto u to uopće ne vjeruje. Samo 12,7 posto ispitanih smatra da bi u takvoj situaciji uspjelo vratiti izgubljeni novac.

– Zakonsko pravo može vas zaštititi samo ako znate da ga imate. Trenutačno većina kupaca jednostavno ne zna kome se obratiti kada shvate da su žrtve prevare s brojačem kilometara, ističe Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište u carVerticalu.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da su podaci o povijesti vozila i dalje podijeljeni između nacionalnih sustava.

– Automobili s vraćenom kilometražom zbog rupa u sustavu mogu proći nezapaženo. Novi paket europskih propisa o tehničkoj ispravnosti vozila, koji je trenutačno u zakonodavnom postupku, trebao bi poboljšati prekograničnu razmjenu podataka o vozilima, rekao je Buzelis.

Hrvatsko zakonodavstvo manipuliranje kilometražom tretira ozbiljnije nego što velik dio kupaca očekuje. Namjerno vraćanje kilometraže može predstavljati kazneno djelo prevare prema članku 236. Kaznenog zakona.

Za takvo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok se u slučajevima u kojima je ostvarena znatna imovinska korist kazna može povećati na najviše osam godina. Riječ je o najstrožoj zatvorskoj kazni među analiziranim državama.

Prema podacima, čak 72 posto ispitanika nije bilo u potpunosti upoznato sa zakonskim sankcijama za manipulaciju kilometražom.

– Strog zakon ima smisla samo ako su i kupci i prodavatelji svjesni da se on uistinu provodi. Dok god opća informiranost ne prati zakonske propise, provjera povijesti vozila prije kupnje ostaje jedna od najsigurnijih zaštita za vozače, smatra Buzelis.

Jedan od problema na europskom tržištu rabljenih automobila jest i činjenica da podaci o vozilima nisu objedinjeni u jedinstven sustav.

– Aktualni sustavi prate kilometražu unutar vlastitih granica. Čim automobil prijeđe granicu i ode u izvoz, njegova se povijest praktički u potpunosti briše, upozorava Buzelis.

Zbog toga kupci rabljenih automobila koji se uvoze iz drugih država mogu imati otežan pristup informacijama o ranijem korištenju vozila, servisima i prijeđenoj kilometraži.

– Sve dok ne budemo imali jedinstveni europski sustav za razmjenu podataka koji će ukloniti te prekogranične praznine, kupci se ne mogu oslanjati samo na zakon kako bi ih zaštitio od skrivenih rizika.

Svaki kupac ima pravo znati cjelokupnu povijest rabljenog automobila prije nego što ga kupi, a ne samo njegovu cijenu, zaključuje Buzelis.

Istraživanje carVerticala kombinira analizu podataka o vozilima s rezultatima ankete među europskim kupcima.
Analizirana su izvješća o povijesti vozila koja su korisnici kupili u razdoblju od rujna 2024. do kolovoza 2025. godine.

Uz podatke o manipulacijama kilometraže, istraživanje je obuhvatilo i analizu nacionalnih propisa koji se odnose na sprečavanje takvih prevara te podatke o prosječnom godišnjem broju transakcija rabljenih automobila na različitim tržištima. Za taj dio analize korišteni su javno dostupni podaci iz srpnja 2026. godine.

Dodatno je provedena anketa koja se prikazivala korisnicima tijekom učitavanja carVerticalova izvješća o povijesti vozila.

Anketa je provedena tijekom srpnja i kolovoza 2026. godine, a u njoj je sudjelovalo više od 7800 ispitanika iz 18 zemalja.