ZAGREB Proračunska potrošnja u ovoj godini ipak se neće zadržati u zacrtanim granicama i bit će nešto veća od plana. Pa će najvjerojatnije nešto veći biti i proračunski deficit. To su nam potvrdili i izvori iz Vlade ali nitko zasad ne želi govoriti za koliko će se probiti limit od 118,8 milijardi kuna,  koji su još donedavno u Vladi branili kao ostvarivi cilj unatoč tome što je štednja na troškovima zaposlenih u potpunosti podbacila. Da ovogodišnji rebalans neće biti samo tehnički na način da rashodi i manjak u proračunu ostaju u okviru planova, prvi je kazao u četvrtak u Rijeci prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji je istaknuo  da će Vlada »probiti budžet za  600 do 800 milijuna kuna«.

Naši izvori iz Vlade tvrde da »budžet ipak neće biti toliko probijen«, odnosno da će rast rashoda biti značajno manji, ali ne žele otkrivati o kojem iznosu se radi. 

– Taj rast stvarno mora biti minimalan jer će to utjecati i na naš kreditni rejting ali će odrediti i što će se dogoditi s proračunom u sljedećoj godini koja će po pitanju smanjenje udjela rashoda u BDP-u biti još teža nego ova, kaže naš sugovornik iz Vlade. 

Ipak, i uz minimalan rast rashoda o kojem sada govore izvori iz Vlade teško da će se proračunski minus održati ispod deset milijardi kuna, jer je u iznosu od 9,9 milijardi kuna bio planira skoro »na knap« da ostane ispod te  granice. 

Osim troškova zaposlenih za koje je još neizvjesno koliko su veći od planiranih, jer se spominju brojke i do milijardu kuna,  u proračunu su se morala pronaći sredstva i za to da se sa 370 milijuna kuna pokrije gubitak Brodosplita, nekoliko stotina milijuna kuna za otplatu duga umirovljenicima, jer dionice HT-a koje ima umirovljenički fond ne mogu pokriti cijelu ratu koja dospijeva do kraja godine. 

U Ministarstvu financija nadali su se da će potrošnju ipak zadržati u okvirima što ih je Vlada odredila u veljači ove godine, jer su veće troškove na plaćama, brodogradnji,  otplati umirovljeničkog duga trebali pokriti  sredstvima koja su ušteđena na drugim stavkama, prvenstveno kapitalnim izdacima za investicije po ministarstvima, ali i manjoj potrošnji na materijalnim rashodima, koji su u prvih devet mjeseci ove godine bili za pola milijarde kuna manji nego lani. Uz to nešto je manje novca potrošeno i na intelektualnim uslugama. Čine se da stezanje remena na tim stavkama ipak nije  dovoljno da Vlada zadrži deficit ispod deset milijardi kuna i rashode u planiranim iznosima, iako naši izvori uvjeravaju da se neće dogoditi takvo popuštanje na potrošnji od 800 milijuna kuna kako je najavio prvi potpredsjednik Radimir Čačić.