Gradu Zagrebu prijeti financijska blokada: Bandić pred ostavkom?

Ako sam ja kamen spoticanja, spreman sam podnijeti ostavku, kaže Bandić koji koji prisilni transfer 337 milijuna kuna u državni proračun smatra nezakonitim

ZAGREB Ministarstvo financija danas je potvrdilo da će pokrenuti postupak ovršne naplate ako grad Zagreb do ponedjeljka, 15. listopada, u državni proračun ne uplati 337,6 milijuna kuna višegodišnje razlike za decentralizirane funkcije. 

Grad Zagreb nalazi se pred blokadom računa, koja bi značila obustavu svih isplata iz gradskog proračuna. Blokadom mu prijeti Ministarstvo financija, koje od glavnog grada potražuje 337 milijuna kuna duga na ime povrata decentraliziranih sredstava. Kako sada stvari stoje, ne uplati li Grad novac za dva dana će nastupiti blokada njegovih računa. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i njegov pročelnik za financije Slavko Kojić oštro se protive ovom potraživanju te tvrde da ono nije utemeljeno na zakonu. – Ako sam ja kamen spoticanja, a očito jesam, spreman sam podnijeti ostavku, ustvrdio je na konferenciji za novinare Bandić. Podvukao je, također, da se »nad Gradom Zagrebom provodi pravno, financijsko i moralno nasilje« te upozorio da u rješenju Ministarstvo financija nije navedeno na kojem članku zakona je utemeljeno potraživanje države. Blokada računa, točnije »prisilan transfer« 337 milijuna iz zagrebačkog u državni proračun stoga bi, smatra, bio nezakonit. – Do zadnjeg daha ću se boriti za svaku lipu zagrebačkih poreznih obveznika. Ne moramo mi u državni proračun uplatiti novac. Oni su nama dužni 200 milijuna kuna, ustvrdio je Bandić. Dug od 200 milijuna, tvrdi, nastao je jer je Grad toliko uplatio u državni proračun od početka 2007. do konca 2008. godine na ime »povrata« decentraliziranih sredstava. Njegov pročelnik za financije Slavko Kojić prisnažio je: »Ako mi pokažu zakon koji nas obavezuje na uplatu 337 milijuna kuna – dat ću ostavku.« Svih 533 milijuna kuna prihoda za decentralizirane funkcije Zagreb je, tvrdi pročelnik, potrošio upravo na stavke za koje je novac i namijenjen. Upozorio je i da je država ove godine minimalni standard za decentralizirane funkcije propisala na 349 milijuna kuna, zbog čega ministarstvo financija potražuje još i razliku od 184 milijuna kuna. Kojić i Bandić pozvali su resorno ministarstvo da povuče rješenje, jer bi uzimanje novca dovelo do kaosa u Zagrebu. Obustavljene bi bile isplate plaća iz proračuna kao i doznake za Zagrebački holding. SDP-ova većina u Gradskoj skupštini, pak, nije na tragu Bandićevih i Kojićevih stavova. Gradski zastupnik iz redova ove stranke Jurica Meić na svom facebook profilu pojasnio je kako vidi slučaj. – Država je odredila minimalne standarde za neke javne usluge poput školstva, zdravstva, vatrogastva, kako bi u svakom dijelu Hrvatske građani imali osigurane barem osnovne uvjete za život. U tu svrhu lokalnoj samoupravi prepušten je dio poreza na dohodak kako bi te minimalne standarde mogla financirati. Ukoliko taj dodatni udio poreza na dohodak nije dovoljan da pokrije minimalni standard, država pokriva razliku, dodaje sredstva. U slučaju Zagreba događa se obrnuto, dio poreza na dohodak namijenjen minimalnom standardu veći je od propisanih potreba i Grad bi razliku trebao vratiti. To je i činio, doduše u vrijeme premijera Sanadera. Razlika između udjela u porezu na dohodak i propisanih potreba u Zagrebu je u posljednje četiri godine prešla pola milijarde kuna. Grad je vratio oko 200 milijuna, a zadržao je oko 300 milijuna o kojima se sada govori, pojašnjava Meić. Iako je tih 300 milijuna Grad knjižio kao obvezu, navodi Meić, »sada se stvara politički problem, umjesto da se dogovori obročna otplata duga na koju Grad ima pravo«. 

Ministarstvo u informaciji objavljenoj na internetskim stranicama navodi kako je u postupku proračunskog nadzora doneseno rješenje kojim se gradu Zagrebu nalaže povrat iznosa od 337.627.286,94 kuna na račun državnog proračuna Republike Hrvatske. To je rješenje, kako navode, doneseno na temelju odredaba Zakona o proračunu, a u vezi s odredbama uredaba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje Vlada RH donosi svake godine.

Nakon proračunskog nadzora sastavljen je zapisnik na koji je grad Zagreb uložio primjedbe koje nisu prihvaćene te je nakon toga doneseno spomenuto rješenje.

Ministarstvo također podsjeća na odredbu Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije za 2011. godinu (odnose se na školstvo, zdravstvo, socijalnu skrb i vatrogastvo). 

Tom je uredbom propisano da su županije, grad Zagreb, gradovi i općine, koji financiraju decentralizirane funkcije, dužni najkasnije do 15. veljače 2012. vratiti u državni proračun višak sredstava, ako na godišnjoj razini od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja ostvare više novca nego što je utvrđeno minimalnim standardom, to jest ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2011. godinu. Isto je propisano i uredbama za 2008., 2009., 2010. i 2012. godinu.

Rješenje kojim je gradu Zagrebu naložen povrat iznosa od 337,6 milijuna kuna gradu Zagrebu je dostavljeno 27. rujna, a ostavljen mu je rok od 15 dana od dana primitka rješenja u kojemu može vratiti ta sredstva u državni proračun, a po proteku toga roka nastupa izvršnost rješenja. 

»S obzirom da izvršnost rješenja još uvijek nije nastupila, odnosno rješenje je izvršno 15. listopada 2012. godine, još uvijek se ne može pokrenuti ovršni postupak prema ovršeniku. Ukoliko grad Zagreb do 15. listopada 2012. godine ne postupi po izdanom rješenju, pokrenuti će se postupak ovršne naplate sukladno odgovarajućim zakonskim odredbama«, najavljuju iz Ministarstva financija.  Pritom naglašavaju da je grad sukladno već spomenutim propisima u cijelosti vratio sredstva po osnovu decentraliziranih funkcija u državni proračun za 2006. i 2007. godinu.

Po podacima Ministarstva, u razdoblju od 2008. do 2011. grad Zagreb je bio dužan vratiti u državni proračun ukupan iznos od 430,9 milijuna kuna – u 2008. nije vratio sredstva, a u razdoblju od 2009. do 2011. godine vratio je ukupan iznos od 93,3 milijuna kuna, te je ostala obveza povrata u ukupnom iznosu od 337,6 milijuna kuna. 

»Također napominjemo da je grad Zagreb u svojim poslovnim knjigama, koje predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Ovršnog zakona, na dan 31. prosinca 2011. iskazao obvezu povrata u državni proračun u istovjetnom iznosu od 337.627.286,94 kune«, navode iz Ministarstva financija.

Gradu Zagrebu prijeti financijska blokada: Bandić pred ostavkom?

Lidlova super ponuda