Od sada pod nadzorom

Osmi ris sa satelitskom ogrlicom u Hrvatskoj: Tomo pod nadzorom znanstvenika

Portal Novilist.hr

Mužjak, stariji od 2 godine, mase 21 kilogram, uhvaćen je u kaveznu zamku na području Bjelolasice u Gorskom kotaru 30. srpnja 2012. godine



Znanstvenici Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Veleučilištem u Karlovcu te djelatnicima Hrvatskih šuma Uprava šuma Delnice uhvatili su i satelitskom radio-telemetrijskom ogrlicom obilježili euroazijskog risa. Mužjak, stariji od 2 godine, mase 21 kilogram, uhvaćen je u kaveznu zamku na području Bjelolasice u Gorskom kotaru 30. srpnja 2012. godine, piše portal biologija.com.


Ris je dobio ime Tomo, obilježen je GPS GSM radio-telemetrijskom ogrlicom pomoću koje će znanstvenici pratiti aktivnost i kretanje ove životinje i trenutno je jedini ris čije kretanje hrvatski znanstvenici prate pomoću ogrlice. 


Telemetrijska istraživanja kretanja i aktivnosti risova u Hrvatskoj počela su 2001. godine kada je u Gorskom kotaru obilježena risovica Bela, a do sada je praćeno ukupno sedam životinja, odnosno Tomo je osmi ris koji je u Hrvatskoj obilježen ogrlicom.




Ris Tomo već je godinu dana poznat istraživačima jer ga redovito bilježe foto-zamke postavljene na području Bjelolasice.


Populacija euroazijskog risa u Hrvatskoj ugrožena te je zbog niske brojnosti na rubu opstanka. Risovi u Hrvatskoj dio su Dinarske populacije, koja je nastala 1973. godine naseljavanjem šest risova iz Slovačke u Sloveniju, odakle se populacija proširila u Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Naime, krajem 19. stoljeća ris je zbog pretjeranog lova nestao iz gotovo cijele Europe, te su tijekom 1970-ih organizirana naseljavanja životinja iz Karpata gdje je vrsta opstala. Danas je uz autohtonu Balkansku populaciju, koja obitava u Makedoniji i Albaniji, Dinarska najugroženija populacija risa u Europi. To su potvrdila i genetska istraživanja, kojima je dokazano da se zbog malog broja životinja koje su osnovale Dinarsku populaciju te izoliranosti od drugih populacija risovi u Dinaridima generacijama pare u uskom srodstvu. Kao i kod ljudi, parenje u srodstvu uzrokuje pad genske raznolikosti odnosno različite deformacije koje otežavaju razmnožavanje i preživljavanje, piše biologija.com.