Slavne tradicije

Mornarička akademija i pomorsko školstvo u Rijeci, Bakru i Malom Lošinju

Nela Valerjev Ogurlić

Profesorima dugujemo prva saznanja o Rijeci i Kvarnerskom zaljevu, a neka njihova otkrića ušla su povijest i još su valjana



RIJEKA » Mornarička akademija i pomorsko školstvo u Rijeci, Bakru i Malom Lošinju naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u Muzeju grada Rijeke, a daje prikaz riječkog i kvarnerskog pomorskog školstva od kraja 18. do polovice 20. stoljeća.


  Naglasak je na Carsko kraljevskoj Mornaričkoj akademiji, koja je kao kadetska škola začeta 1802. u Veneciji, a kasnije je preseljena u Trst, ali je najveći ugled stekla u Rijeci gdje je kontinuirano djelovala od 1866. godine do Prvog svjetskog rata, obrazujući pomorske časnike, od kojih su mnogi postali ugledni stručnjaci, a neki od njih i zapovjednici Austro-ugarske ratne mornarice.


  Uz to dat je prikaz riječkog civilnog pomorskog školstva od prve Nautičke škole u Rijeci 1774. godine do sredine 20. stoljeća. U tom se razdoblju prema riječima ravnatelja Muzeja Ervina Dubrovića izmijenilo podosta državnih i privatnih škola, ali su znanja o njima veoma oskudna, pa mnogo više znamo o pomorskim školama u Bakru i Malom Lošinju koje su žive, brinu o svojoj povijesti i podsjećaju na svoje slavne tradicije. Nasuprot tome, riječko srednje pomorsko školstvo je nestalo, pa nasljednika te tradicije imamo samo u nekadašnjoj Višoj pomorskoj školi, a danas Pomorskom fakultetu u Rijeci. Upravo je osnivanje Više pomorske škole 1949. godine i epilog izložbe.




  Njezinu otvorenju prisustvovali su i ravnatelji pomorskih škola u Bakru i Malom Lošinju, Gordan Papeš i Jelena Bralić koji su se kratako osvrnuli na povijest i značenje dviju ustanova, a dr. Ana Alebić Juretić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije govorila je o Mornaričkoj akademiji kao žarištu stručnog i znanstvenog rada, posebice u području prirodnih znanosti.


  Riječko doba Akademije značajno je po osnivanju zasebnih kolegija iz matematike, fizike i kemije. Njezinim profesorima dugujemo prva saznanja o Rijeci i Kvarnerskom zaljevu, a neka njihova otkrića ušla su povijest i još su valjana. To se u prvom redu odnosi na fizičara Petera Salchera koji je uspio snimiti puščano zrno u letu i time eksperimentalno dokazati Machovu teoriju proboja zvučnog zida. Samo mjesec dana nakon Röntgenova predavanja, u Rijeci je snimio i prve hrvatske rendgenske fotografije, a napisao je i prvu knjigu o klimi u Rijeci te obavio prva mjerenja radioaktivnosti vode u Kvarnerskom zaljevu. Prvi profesor kemije na Akademiji bio je Josef Koettstorfer koji je napravio prvu kemijski i bakteriološku analizu vode izvora Zvir, koja je odlučila izgradnju vodovodnog sustava u Rijeci, a napravio je i prvi popis lišajeva na riječkom području.


  Vizualno atraktivan postav izložbe osmislila je Vesna Rožman, a građa obuhvaća različite pomorske i znanstvene instrumente, udžbenike, priručnike, stručne i znanstvene radove profesora Mornaričke akademije, brodske modele, fotografije, grafike koje bilježe uspomene na školsko putovanja potomaca Akademije 1868. godine i niz drugih zanimljivih predmeta.