Pao izvoz u regiju: Na tržištu Crne Gore i Srbije izgubljeno 550 milijuna kuna

Izvoz u BiH, najveće hrvatsko tržište u okviru CEFTA-e, smanjen je za 65 milijuna kuna. Gubici bi bili i veći da hrvatske kompanije nisu uoči ulaska u EU u zemljama CEFTA-e uskladištile veće količine robe

ZAGREB Hrvatske tvrtke izgubile su u sedam mjeseci ove godine na tržištima zemalja CEFTA-a 570 milijuna kuna prihoda, najviše u Crnoj Gori te u Srbiji. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom pokazuju da je izvoz u članice CEFTA-e, odnosno Srbiju, Crnu Goru, BiH, Makedoniju, Albaniju i Moldaviju, bio vrijedan 7,827 milijardi kuna.

U istom razdoblju prošle godine vrijednost izvoza bila je 8, 397 milijardi kuna. Pritom je najveći pad zabilježen na tržištu Crne Gore gdje se izvoz smanjio s lanjskih 760 milijuna kuna na ovogodišnjih 429 milijuna.

U Srbiju su hrvatske tvrtke ove godine izvezle 1,46 milijardi kuna što je 230 milijuna kuna manje nego u sedam mjeseci prošle godine. Izvoz u BiH, najveće hrvatsko tržište u okviru CEFTA-e, smanjen je za samo 65 milijuna kuna i u sedam mjeseci ove godine gotovo je dosegnuo pet milijardi kuna.   

Do kraja godine gore

Gubitak na tržištu CEFTA-a u samo sedam mjeseci vrijedan je kao, primjerice, dvogodišnji izvoz Podravke na tržište zapadne Europe i osam prekomorskih država, kao što su SAD, Kanada i Argentina.

Ipak, bio bi i veći da kompanije nisu u svibnju i lipnju na tržište zemalja CEFTA-e izvezle i tamo skladištile veće količine roba nego što to inače čine kako bi preduhitrile novi režim koji je na snazi od 1. srpnja.

Tog je dana Hrvatska ušla u Europsku uniju, izgubivši kvote za povlašteni izvoz na tržište CEFTA-e jer je prestala biti njezina članica. »Tvrtke su uskladištile velike količine kako bi lakše podnijele određeno prijelazno razdoblje, pa velikih gubitaka nema dok zalihe traju«, ocjenjuje naš sugovornik upućen u pregovore Europske komisije sa zemljama CEFTA-e koji bi trebali rezultirati produženjem povlaštenog statusa hrvatskih tvrtki na tom tržištu.

Ako ti pregovori potraju duže nego što bi hrvatska strana željela, izgledno je da će rezultati izvoza u države CEFTA-e do kraja godine biti još gori budući da se neželjene posljedice izlaska iz te organizacije više ne mogu anulirati zalihama.

Koliko su Hrvatskoj važni ti pregovori govori i činjenica da je BiH drugo najvažnije izvozno tržište za domaće tvrtke gdje se u sedam mjeseci vrijednost izvoza gotovo izjednačila s onim u Italiju, zemlju koja je već godinama neprikosnovena na prvom mjestu hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. 

Da je Komisija krenula u pregovore isključivo zbog Hrvatske dokazuje i odgovor koji je povjerenik za trgovinu Karel De Gucht dao na zastupničko pitanje europarlamentarca Tonina Picule. Komisija je potvrdila da je svjesna poteškoća s kojima je suočena hrvatska prehrambena industrija nakon izlaska iz CEFTA-e.    »Konačan cilj je osigurati da se povlaštena koncesija utemeljena na tradicionalnoj trgovini između Hrvatske i njezinih partnera iz CEFTA-e prenese u sporazume koje EU potpisuje sa zemljama zapadnog Balkana. Mišljenja partnera iz EU-a razilaze se u pogledu toga je li navedena prilagodba isključivo tehničke naravi. No, Komisija je odlučna u provedbi prilagodbe kako bi se osigurao nastavak tradicionalnog tijeka trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e«, zaključila je Komisija.

Dogovor o režimu

Hrvatska strana tvrdi da čvrsto inzistiraju na tome da Komisija dogovori sa susjednim zemljama režim koji domaće tvrtke neće staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a.

»Država koja uđe u EU ne smije trpjeti zbog toga štete«, ističe naš sugovornik, dodajući da je pitanje CEFTA-e tema svakog političkog sastanka s dužnosnicima iz država u okruženju, pa će tako biti i tijekom posjeta predsjednika Ive Josipovića Srbiji. 

   Međutim, pregovori Komisije s pojedinim članicama CEFTA-a, prvenstveno BiH, ne idu glatko. Dokazuje to i priopćenje povjerenika za proširenje Štefana Fülea koji je neprihvatljivim ocijenio odbijanje BiH da prihvati načelo zadržavanja tradiconalnog opsega trgovine između EU-a i članica CEFTA-e nakon ulaska Hrvatske u EU.

Najavio je da će zemlje članice Unije razmotriti odgovor na tu situaciju. »Poziva se BiH da se vrati za pregovarački stol i bez odgode prihvati načelo tradicionalne trgovine«, napomenuo je Füle nakon razgovora s čelnicima BiH.

Susjedna država odbija pregovarati jer je nezadovoljna što Komisija polazi od stava da odmah treba vratiti režim koji je vrijedio za hrvatske tvrtke do 1. srpnja. Ako se to i ispregovara, kvote za povlašteni izvoz neće »pripadati« isključivo Hrvatskoj, nego svim članicama EU-a.

Međutim, procjenjuje se da će ih koristiti uglavnom Hrvatska s obzirom na blizinu BiH i dugu tradiciju hrvatskih kompanije na tom tržištu.