RIJEKA  Riječki pisci, i oni koji će to tek postati, a koji smatraju da je pisanje ozbiljan posao za koji valja biti adekvatno plaćen, od sljedeće će se godine moći kandidirati za književnu stipendiju Grada Rijeke.

Odjel za kulturu Grada Rijeke planira u siječnju 2014. godine objaviti natječaj za dvije književne stipendije: tromjesečnu u iznosu 15.000 kuna bruto te šestomjesečnu u iznosu 30.000 kuna bruto. 

   Lokalno poticanje književnog stvaralaštva potaknuto je sličnim državnim, koje već nekoliko godina provodi Ministarstvo kulture, no kako ističu pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar i viši stručni suradnik za knjižnu, knjižničnu i nakladničku djelatnost Alen Kapidžić – uz neke pozitivne razlike. 

   Pravo prijave imaju svi, no budući da je Grad Rijeka uveo bodovanje u sustav javnih potpora u kulturi, tako će bodovanja biti i kod razmatranja pristiglih prijava na natječaj za stipendije, čime će neki kandidati steći prednost pred drugima. Kulturno vijeće za knjigu i nakladništvo bit će tijelo koje će odrediti kome idu stipendije, iako sredstva za njih neće ići kroz javne potrebe u kulturi, odnosno iz sve manjeg fonda za knjigu kojim Vijeće rapolaže.

Prednost, odnosno mogućnost dobivanja dodatnih bodova, imat će autori koji su s područja Rijeke i okolice te oni koji pišu o Rijeci. Kapidžić se pritom ne boji provincijalizma. 

E-knjiga za Gradsku knjižnicu

U prijavi će kandidat morati ispuniti posebno kreiran obrazac, morat će priložiti životopis, sinopsis teksta koji piše, a dodatno će se bodovati i ogledni primjerak teksta (najvjerojatnije do pet kartica ili 10 pjesama), ako postoji. Dodatne bodove donijet će preporuka urednika, nakladnika, kritičara…, a jednako tako i potpisani ugovor s nakladnikom, ako je takav već sklopljen. 

   Iako će se detalji utvrđivati u dogovoru s Kulturnim vijećem za knjigu, zasad je aktualan prijedlog da se podrži nastanak romana, kratkih proznih vrsta, eseja i kritika te drama, a autori će mjesečno isplaćivanje potpore morati zaslužiti mjesečnim izvještajem o napretku u stvaranju, koji će upisivati u za to kreirani obrazac. 

   Najveća razlika u odnosu na državne stipendije, osim sustava bodovanja, u tome je da će gotovo djelo biti ponuđeno kao e-knjiga korisnicima Gradske knjižnice Rijeka. Nastavak je to politike sufinanciranja elektroničkog izdavaštva, kao i projekta novog portala Gradske knjižnice Rijeka, ističu Šarar i Kapidžić.

– Pokušavamo promijeniti paradigmu u kojoj nakladnik dobije novac od Grada i potroši ga na sve osim na honorar pisca. Sad se dešava još i to da Grad ima sve manje za tu djelatnost, a napravili smo i ozbiljnu analizu, prvo na razini časopisa, pri čemu su i sami urednici i kreatori časopisa potvrđivali slabu čitanost. Ako je naša javna misija poticanje čitanja, onda negdje griješimo. 

  Dva cilja

Osim toga, tehnologija i digitalni pomak su u priču o distribuciji teksta otvorili još jedna vrata, iza kojih je još uvijek enigma. Ako je već nakladnik nezaobilazan dio lanca knjige, desilo se da Rijeka nema nakladnike ozbiljne publicistike i beletristike. Mi smo zato napravili dva pomaka: ukopčali smo se u e-izdavašto, pa preko Gradske knjižnice pokušavamo stvoriti točku kroz koju će se sadržaj distribuirati, a od ove godine eto uvodimo i direktno sufinanciranje pisca – kaže Šarar, dodajući da situacija u kojoj nakladniku knjige za koje je dobio potporu čame na policama skladišta nikome ne odgovara. 

   Znači li to i promjenu politike javnih potreba prema knjizi? Kapidžić kaže da ne znači, odnosno da je uvođenje stipendija probni pokušaj rješavanja problema koji nije riješen ni na državnoj razini. 

   – Primarni cilj je da pisac dobije naknadu za to što stvori, a drugi da želimo pomoći distribuciju napisanog prema publici. Nije poanta da se djelo samo sufinancira i ostane kod pisca, nego i da dođe do čitatelja. Direktno stipendiranje pisca uveli smo promatrajući situaciju na nakladničkoj sceni i status pisaca općenito. Zasad su samo dvije stipendije, ali to je zato što su naša sredstva vrlo, vrlo oskudna. Da ima sredstava, išlo bi se i na godišnju varijantu, koja bi onda iznosila 60.000 kuna. 

   Ideja je kroz te potpore omogućiti piscima da se posvete samo pisanju, ili barem da mu se posvete više nego što mogu sad, jer ljudi većinom pišu u slobodno vrijeme. Ili kako je to rekao Karakaš: Pisanje je posao isto kao i nogomet. Nezamislivo nam je da se profesionalni nogometaš nogometom bavi u slobodno vrijeme, poslije posla, a od pisca se to očekuje – kaže Kapidžić.