Baršunasti bariton ugodnog timbra

Umro operni umjetnik Mirko Čagljević

Kim Cuculić

Svoju sam profesiju uvijek uzimao s ljepše strane, nastojeći u njoj uživati, a ne boriti se za prestiž i graditi karijeru »pošto-poto«, kazao je u razgovoru za Novi list.



RIJEKA Mirko Čagljević, istaknuti solist Opere HNK Ivana pl. Zajca,  preminuo je u rodnom Vukovaru u 66. godini života. Svojim je brojnim ulogama, što ih je tijekom gotovo trideset godina ostvarivao na riječkoj kazališnoj pozornici, obilježio opernu scenu i glazbeni život Rijeke.


Mirko Čagljević rođen je u Vukovaru 19. srpnja 1947. godine. Pjevanje je usavršavao kod primadone prof. Božice Miller-Sitarić te svjetski poznate mezzosopranistice Biserke Cvejić. Karijeru je započeo u Osijeku, gdje je u tamošnjem HNK-u od 1974. do 1979. bio član opernog zbora, a od 1979. pa do 1983. zaposlen je kao solist opere, operete i mjuzikla.

Godine 1983. prelazi u riječki HNK Ivana pl. Zajca na čijim je daskama debitirao u ožujku te godine, i prije formalnog zaposlenja u rujnu, ulogom Dr. Falkea u Staussovu »Šišmišu«.


O svojim pjevačkim početcima i kasnijem tijeku karijere, kazao je u jednom razgovoru u »Novom listu«:– Kao student, a živio sam u Osijeku, volio sam putovati. Za to je trebalo novaca. Stoga sam i radio. Bavio sam se amaterski i glumom, pa sam se javio na oglas Dječjeg kazališta u Osijeku. U njemu se od kandidata tražilo da uz glumačke sposobnosti dobro i pjevaju. Na toj audiciji mojim se glasom oduševila prof. Božica Miller-Sitarić i odmah predložila da pređem u zbor Opere u osječkom kazalištu. Nakon toga, deset godina bio sam marljiv učenik prof. Miller koja je bila sjajan muzički pedagog. Pjevanje sam jedno vrijeme učio i kod slavne pjevačice Biserke Cvejić. S vremenom sam dobivao i sve veće uloge i nastupao godišnje u stotinjak opernih predstava. Prije nego sam došao u Rijeku, dobro sam, znači, »ispekao« pjevački zanat. U Rijeci sam prvi put gostovao s osječkom Operom (izvodili smo Straussova »Šišmiša«). Tom prilikom maestro Davorin Hauptfeld (tadašnji direktor Opere) zainteresirao se za moj glas, polagao sam audiciju i tako prešao u Rijeku. Posebno bih želio istaknuti da je za moj uspjeh u Rijeci najviše zaslužna korepetitor Egle Trošelj, koja je sve role koje sam pripremao strpljivo sa mnom radila i nakon proba, kao što se trudila da usvojim pravilan izgovor talijanskog jezika – rekao je Čagljević u razgovoru za »Novi list« 1987. godine.

– Svoju sam profesiju uvijek uzimao s ljepše strane, nastojeći u njoj uživati, a ne boriti se za prestiž i graditi karijeru »pošto-poto«. Kada se danas osvrnem unatrag, takav način razmišljanja sigurno me koštao – negdje sam i pogriješio u odlukama, odbio neku pravu priliku koja mi je mogla otvoriti vrata drugačije karijere, ali – nije mi žao! Sve uloge koje sam otpjevao radio sam sa srcem, iskreno i s uvjerenjem, što je uvijek prepoznala publika, ali i kritika – rekao je Čagljević u razgovoru za naš list dvadesetak godina kasnije, u siječnju 2007., obilježavajući  35. obljetnicu umjetničkog rada.




Osim u Rijeci i Osijeku, nastupao je u opernim kućama Zagreba, Splita, Ljubljane, Maribora; ljetnim festivalima u Ljubljani, Puli, Opatiji, Rijeci, Krku te na brojnim koncertima. Među brojnim njegovim ulogama što ih je ostvario u Operi riječkog HNK Ivana pl. Zajca izdvajaju  se uloga Germonta u Verdijevoj »Traviati«, Silvia u Leoncavallovim »Pagliaccima«, Figara u Rossinijevom »Seviljskom brijaču«, naslovna uloga u Verdijevom »Rigolettu«, naslovna uloga u Zajčevu »Nikoli Šubiću Zrinjskom«, uloga Escamilla u Bizetovoj »Carmen«, Mlinar Sima u »Eri s onoga svijeta« Jakova Gotovca, Renato u Verdijevu »Trubaduru«, Valentin u Gounodovom »Faustu«, Leget u »Banu Legetu« Ivana pl. Zajca…


Posljednja uloga bio je Gostioničar u »Manon Lescaut« Giacoma Puccinija, koja je premijerno izvedena u ožujku 2012. godine. Umirovljen je u srpnju iste godine.Riječki operni solist »raspjevana, ugodna baritona i dobre glume«, »baršunasti bariton, očaravajuće svježine i dikcije…«, »bogatog glasa koji zvoni, pun dramskog naboja, vrlo ugodnog timbra i uz to izvanredno pokretljiv u svim visinama« – kako ga je kritika ocijenjivala, ostat će upamćen kao marljiv i strpljiv pjevač te kolega i čovjek iznimnih ljudskih odlika.

Pogreb Mirka Čagljevića bit će u srijedu, 17. srpnja, u 14 sati u Vukovaru, a komemoracija će biti održana u foajeu  HNK Ivana pl. Zajca u četvrtak, 18. srpnja, u 11 sati.