Odljev ploče postavljen je na zid u holu Muzeja Gacke u sklopu Gackog pučkog otvorenog učilišta i turističkim posjetiteljima Muzeja neće se više napamet pričati priča o davnoj benediktinskoj vezi Otočca i Baške
OTOČAC » U zadnjem, 13. retku najpoznatijega i prvoga hrvatskog epigrafskog spomenika iz 1100. godine, u pravnom smislu darovnice – Bašćanske ploče – piše kako je u vrijeme njena nastanka vladao knez Kosmat, a u jedinstvu su bili sv. Lucija na Krku i Mikula (Nikola) u Otočcu. Ta prevažna povijesna činjenica i prvo spominjanje imena Otočca valorizirano je na pravilan način tek otkrivanjem odljevka originalne Bašćanske ploče, koja se danas čuva u atriju HAZU-a u Zagrebu. Odljev ploče postavljen je na zid u holu Muzeja Gacke u sklopu Gackog pučkog otvorenog učilišta i turističkim posjetiteljima Muzeja neće se više napamet pričati priča o davnoj benediktinskoj vezi Otočca i Baške.
Tu je vezu u posljednje vrijeme naročito popularizirao gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović, pa je njemu i pripala čast da otkrije odljev Bašćanske ploče, zajedno s otočkim gradonačelnikom Marijem Barkovićem, čijim je zalaganjem u suradnji s Gackim učilištem i Katedrom Čakavskog sabora pokrajine Gacke, replika ploče i stigla do Otočca.
Pred pažljivim, uglavnom vrlo mladim slušačima, biskup Bogović ponovio je svoju izvanrednu argumentaciju o vezi benediktinaca na Krku i u Otočcu. Bogovićevo tumačenje dokazuje da je pretpostavka kako je sv. Mikula (Nikola), samostan koji se prema pisanim tragovima nalazio negdje na području današnjega Otočca, a porušen je svojedobno da ga Turci ne zauzmu, najprihvatljivija te se upravo on spominje na Bašćanskoj ploči.
O značaju samog čina govorila je ravnateljica Gackog učilišta prof. Nada Avsec, a o književnim aspektima Bašćanske ploče kustosica Jadranka Prša. Otočki gradonačelnik podsjetio je na razvijanje i realizaciju ideje akademika Petra Strčića koji je, sudjelujući na znanstveno-povijesnom skupu u Otočcu prije tri godine, sugerirao da se odljev Bašćanske ploče mora naći i u Otočcu. Upućeno je pismo namjere u HAZU i ploča je sada tu.
– Vjerujemo da se na lokalitetu staroga grada Otočca, čije je arheološko istraživanje započelo prošle godine, negdje kriju temelji samostana sv. Mikule s Bašćanske ploče, rekao je gradonačelnik Barković.
