ZAGREB  Obilježavanje Europskog tjedna, tijekom kojega su se hrvatski građani informirali o EU-u čiji će punopravni građani postati 1. srpnja, završeno je u subotu u Zagrebu zabavnim i edukativnim programom na kojem su se mogle dobit informacije o europskim institucijama, zemljama članicama i mogućnostima školovanja u Uniji.

Trinaest zemalja članica, Europski parlament i Delegacija EU-a u Hrvatskoj na svojim su štandovima dijelili letke i promotivne materijale u kojima su zainteresirani Zagrepčani mogli saznati više o ulozi najvažnijih europskih institucija i povijesti te turističkoj i kulturnoj ponudi članica Unije.

Specifičnosti jednog od kulturno najraznolikijih mjesta na svijetu predstavile su Austrija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Rumunjska i Švedska.

Središnje mjesto na trgu zauzimao je šator Eurocampusa Zagreb, jednog od pet takvih u svijetu koje čine Njemačka međunarodna škola i Francuska škola u Zagrebu. Domaći Eurokampus osnovan je 2005. i ima 220 učenika 20 različitih nacionalnosti koji pohađaju vrtić, osnovnu i srednju školu.

Video projekcijama i brošurama predstavljeni su i brojni europski obrazovni programi, od kojih je najpoznatiji Erasmus za visokoškolsko obrazovanje u Europi. Zahvaljujući tome programu, koji od 1987. potiče mobilnost studenata i nastavnika, u inozemstvu je od 2011. studiralo 3.000 hrvatskih studenata, a 700 stranih školovalo se u Hrvatskoj.

»Završava se proslava Europski tjedan, ali on nikada neće završiti. Za 50 dana (do ulaska Hrvatske u EU) i nakon toga cijelo vrijeme će biti i europski tjedan, i mjesec, i godina i stoljeće«, rekla je prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

»Ovo je zadnja manifestacija prije punopravnog članstva, što je doista uzbudljivo«, dodala je Pusić.

Ona je zajedno s šefom Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paulom Vandorenom u ponedjeljak službeno otvorila 14. Europski tjedan u Zagrebu, čiji je središnji događaj bio Dan Europe 9. svibnja.

Tim se danom u cijeloj Europi obilježava godišnjica povijesne deklaracije Roberta Schumana, tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova i jednog od pokretača europske integracije.

U svom govoru u Parizu 1950. godine, Schuman je izložio svoju ideju o novom obliku političke suradnje u Europi koja bi učinila rat između europskih nacija nezamislivim i nemogućim. Ovaj prijedlog, poznatiji kao »Schumanova deklaracija«, smatra se početkom formiranja onoga što je danas poznato kao Europska unija.

Šezdeset i tri godine kasnije EU ima 27 država članica, a 1. srpnja pridružuje im se Hrvatska kao 28. članica.