ZAGREB  Svjedočenjem građana u švicarskim francima zaduženim kod Hypo i OTP banke, jučer je nastavljena rasprava u kolektivnoj tužbi udruge Franak, preko društva »Potrošač«, protiv osam banaka. Tužbom Franak odnosno »Potrošač«, koji ima pravo zastupati kolektivne interese potrošača, traži da sud utvrdi kako su banke povrijedile  kolektivne interese potrošača, sklapajući s njima netransparentne i nepoštene ugovore u kojima je na klijente prebačen sav rizik, kao i zbog promjenjive kamatne stope, koju banka može mijenjati jednostranom odlukom. Tužba se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu na sve kredite, bez obzira na valutu u kojoj je nominirana glavnica, a u slučaju dobivenog spora, potrošači će moći privatnim tužbama tražiti povrat preplaćenog novca. 

Rata veća od plaće

Kako je posvjedočila 37-godišnja Puljanka Andrea Melita Raizner, sudužnica bivšem suprugu u kreditu podignutom prije sedam godina na iznos od 150 tisuća CHF, mjesečna rata, koju nakon što se razvela, a suprug ostao bez posla, otplaćuje ona, porasla je s početnih 4.350 na sadašnjih 6.400 kuna, odnosno za gotovo 70 posto. Samohrana je majka dvoje djece, iznos rate premašuje njena primanja, a nakon što ju je odvjetnički tim OTP banke zapitao je li bila upoznata s tim da otplata kredita s valutnom klauzulom znači da se kredit vraća u važećoj kunskoj protuvrijednosti, odgovorila je kako joj je to od početka jasno, kao i činjenica da na kamatnoj stopi banka mora zaradii, no ne »na ovaj način, i toliko, poskupljujući nečiji kredit za 70 posto«. Kako je posvjedočila, službenica u banci preporučivala im je kredit u francima kao najpovoljniji. Njena je kamata s početnih 4,89 rasla i do 6,99 posto, da bi sada iznosila 6,74 posto. 

Tijekom svjedočenja Ivane Cigrovski iz Zagreba, koja je, kao sudužnica, podjelom bračne stečevine preuzela otplatu kredita bivšeg supruga za stan u kojem je ostala živjeti s djetetom, pravni tim njene, Hypo banke inzistirao je na tome da su klijenti imali pravo izbora hoće li kredit uzeti u »švicarcima«, ili u eurima. Jednako tako, naglašavali su kako osobni bankari u njihovim bankama sigurno nisu klijentima govorili kako je franak sigurna valuta. Kako je odgovarala svjedokinja, njoj je franački kredit prezentiran kao najpovoljniji, i dileme nije imala.  

Uvrijeđeni i poniženi

Sudac Radovan Dobronić je i jučer ostavljao dojam čovjeka na strani »malog« potrošača.

»Ne mogu dozvoliti da se od svjedoka iznuđuju iskazi. Svjedok u sudnici nije neprijatelj«, poručivao je odvjetnicima banaka nakon što su oni izrazili želju da svjedokinji Cigrovski, od koje nisu dobivali odgovor na traženo pitanje, postave još dvadesetak pitanja.

»Trebali bi, ako ništa, poštovati činjenicu da su to ljudi koji vama i dalje uredno otplaćuju kredite!«, kazao je sudac odvjetnicima banaka, upozoravajući ih da »gestikulacijama i mimikom ne komentiraju izjave svjedoka, koji se zbog toga osjećaju uvrijeđeni ili poniženi«.

Između ostalog, odvjetnici banaka pokušali su svjedoke »diskreditirati«, inzistirajući da se u zapisnik unese kako su oni članovi udruge Franak, kojima je u interesu da Franak parnicu i dobije. 

Rasprava »frankovaca« protiv osam banaka nastavlja se sutra, svjedočenjem zaduženih u Splitskoj i Sberbank (donedavno Volksbank), nakon čega će sudac odrediti daljni tijek ovog procesa. Koliko će proces potrajati i što će na kraju donijeti, uistinu je teško predvidjeti. Banke se drže stava prema kojem nitko, bez staklene kugle, nije mogao predvidjeti toliki rast franka, sudac Dobronić jednom je prilikom pak napomenuo kako su krediti s valutnom klauzulom, kraj ovako stabilne kune, trebali biti iznimka, a ne pravilo banaka.