Hrvatsko herpetološko društvo Hyla dobilo je ovih dana više dojava o neuobičajenim »zimskim« susretima sa zmijama, a u Botaničkom vrtu PMF-a procvjetale su mnoge biljke
PULA Visoke temperature koje ovog siječnja vladaju diljem Hrvatske ne zbunjuju samo ljude, već i biljke i životinje. Kako izvještava Glas Istre, u njihovu je redakciju stigla fotografija poskoka »uslikanog« ovih dana koju im je poslala čitateljica Ivana Peršić. Boris Lauš, predsjednik Hrvatskog herpetološkog društva Hyla potvrdio je da i oni imaju više sličnih dojava.
– Nije neuobičajeno da zmije, to jest gmazovi općenito, izlaze van kada su temperature zraka ovako visoke. Blaga zima je poremetila prirodne cikluse, što osjećaju i ljudi i životinje. Planinari i izletnici bi trebali pripaziti na šetnjama prirodom ovih dana jer ne očekuju zmije. Kao i obično, prevencija je najbolje rješenje, treba nositi prikladnu obuću i odjeću. Nema razloga za paniku, poručuje Lauš. Hrvatsko herpetološko društvo ovih je dana dobilo dojave o aktivnosti zmija iz raznih dijelova Hrvatske. Primjerice, viđena je bjelica u okolici Ploča te crvenkrpica kod Stobreča. Sve su to krajevi s inače blažom zimom, a ovih dana su temperature više od prosjeka i pridonose povećanoj aktivnosti gmazova. Ukoliko dođe do najavljivanog zahlađenja, gmazovi će se vratiti u svoja skrovišta i pričekati sljedeće zatopljenje, pojašnjava Lauš.
Prema najavi hrvatskih i talijanskih meteo portala jedan od očekivanih scenarija je da krajem siječnja ili početkom veljače naglo zahladi. Može se očekivati opet ekstremno vrijeme, izrazito velike hladnoće i dosta oborina.
Zbog »lažnog proljeća« zabrinuti su i maslinari, obzirom da visoke temperature varaju masline koje se nisu pripremile za zimu pa bi u slučaju naglog zahlađenja mogle smrznuti. Toplo i vlažno vrijeme pogoduje i zaraznim bolestima maslina kao što je paunovo oko.
– Problem je što maslina u ovim temperaturnim uvjetima ne miruje, a biljka je osjetljivija na niže temperature. Drugim riječima, ako bi naglo zahladilo, maslina bi se već na -2 stupnjeva Celzija mogla smrznuti, dok se to inače zbiva na -5 ili -6 stupnjeva, kaže Franko Raguž, voditelj stručne službe vodnjanske udruge Agroturist. Ovakvo vrijeme, upozorava Raguž, ugrožava i diferencijaciju cvjetnih pupoljaka, a što je manje zameta cvjetnih pupoljaka u veljači i ožujku, bit će i manje plodova. Neuobičajeno toplo vrijeme promijenilo je i uobičajenu siječanjsku vizuru Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu, gdje su iznenada procvjetale mnoge biljke poput ozimica, tratinčica, jaglaca i forzicije.
