Ključni dio zakona odnosi se na obnovu kuća. Vlada planira popravak oštećenih stambenih objekata, ili isplatu novčanih sredstva umjesto popravka, te izgradnju novih kuća umjesto srušenih
ZAGREB Vlada planira obnovu i sanaciju u poplavljenim područjima Slavonije završiti za najaviše godinu dana. Tako bi se moglo zaključiti na osnovu rokova koji će biti ugrađeni u zakon o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije, a kojeg će Vlada najvjerojatnije predstaviti već na sjednici u srijedu, s prijedlogom da ga Sabor usvoji po hitnom postupku. Donošenje takvog zakona najavio je i premijer Zoran Milanović na početku sjednice Glavnog odbora SDP-a u subotu. U sanaciji i obnovi, primjerice, Gunje ili Rakova sela tako će vrijediti posebna pravila iz tog zakona, pa će se izbjeći dugotrajne procedure što ih predviđaju postojeći zakoni. Nacrt zakona je još na usuglašavanju među ministarstvima, ali naši izvori iz Vlade vjeruju da će u srijedu biti moguća rasprava o njemu.
Tim zakonom, kažu nam u Vladi, svako će ministarstvo, ali i ostale institucije koje će biti uključene u obnovu, biti dužne donijeti posebne programe obnove i sanacije iz svog djelokruga rada i to s točno pripisanim rokovima. Te programe morat će predložiti Vladi, i to samo sedam dana nakon što zakon stupi na snagu, a Vlada će, također, imati rok od tjedan dana da potvrdi taj program ili traži njegovu doradu. Pri izradi programa služit će se dosadašnjim nalazima nadležne inspekcije, ali će morati imati i mišljenja lokalnih vlasti.
Ključni i najvažniji dio zakona tiče se obnove kuća u poplavljenim selima. Trenutačnim prijedlogom su predviđena tri načina da se građanima koji su ostali bez svojih domova što prije pomogne u povratku. Tako zakon propisuje popravak oštećenih stambenih objekata, ili isplatu novčanih sredstva umjesto popravka, te izgradnju novih kuća umjesto porušenih. Kao što je već i najavljeno iz Vlade, popravak ili gradnja novih kuća bit će financirani iz državnog proračuna, odnosno iz sredstva koje država prikupi od legalizacije nezakonito sagrađenih objekata, pa je već osigurano 200 milijuna kuna.
Zakon predviđa i to da se za novoizgrađene kuće neće plaćati komunalni i vodni doprinos, a nije isključeno da će se odrediti još povlastica, odnosno olakšica, kako bi se ljudi, ističu naši izvori, što brže i sa što manje troška vratili svojim kućama. Već ranije je odlučeno da provjeru električnih instalacija plati HEP, koji bi trebao snositi i troškove za ponovno postavljanje kućica za električne priključke uz svaki obnovljeni objekt.
Tako će bez ikakvih dažbina obnovljene ili novoizgrađene kuće na poplavljenim područjima, temeljem tog posebnog zakona, automatski postati i legalno izgrađeni objekti bez procedure i dokumentacije, što ih građani moraju proći ili prikupiti u redovitim uvjetima.
Izvođači radova za sanaciju i obnovu birat će se na javnom natječaju, a u Vladi se još razgovara oko kriterija za odabir izvođača te o uvjetima natječaja, kako se na kraju rokovi ne bi probili baš višemjesečnim izborom izvođača. U Vladi su očito sanacijom i obnovom poplavljenih sela odlučili pokazati da su u stanju brzo reagirati na problem, te se ne žele dovesti u situaciju da se obnova otegne godinama. Zbog toga se i donosi poseban zakon jer su svi svjesni da bi uz procedure, koje su predviđene »redovitim« zakonskim propisima, obnova trajala dulje od željenih godinu dana – makar bila osigurana sva novčana sredstva.
Stoga će ministri, ali i čelnici ostalih institucija uključenih u obnovu, morati mjesečno izvještavati Vladu o provođenju programa koje su predložili u svome resoru, iz čega će se vidjeti pridržavaju li se rokova koje su sami sebi zadali, a Vlada ih je potvrdila. To znači da će kod obnove poplavljenih područja i povratka ljudi u njihove domove, ministrima i ostalim čelnicima pratiti prolazno vrijeme.
