Koncesionari u djelatnosti obiteljske medicine i dentalne medicine nisu sklopili novi ponuđeni ugovor od strane Doma zdravlja, jer je zahtijevao prethodno potpisivanje posebnog ugovora s trećom pravnom osobom odnosno HZZO-om, što je neprihvatljiva ucjena
RIJEKA » Koncesionari u javnoj zdravstvenoj službi ostali su zatečeni i šokirani razinom neznanja i neodgovornosti gradonačenika Vojka Obersnela i njegovih suradnika prema onima koji osiguravaju svim žiteljima županije, pa tako i Grada Rijeke, ostvarivanje temeljnih prava iz zdravstvenog osiguranja te ostala prava koja proizlaze iz radnog i drugog zakonodavstva, kaže predsjednik Skupštine koncesionara u javnoj zdravstvenoj službi PGŽ i predsjednik županijske podružnice KoHOM-a dr. Leonardo Bressan komentirajući izjave gradonačelnika i njegovih suradnika da liječnici obiteljske medicine i doktori dentalne medicine odbijaju dežurati u ambulanatama u Cambierijevoj, jer se nisu javili na natječaj Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.
– Građani moraju biti upoznati s nekoliko bitnih činjenica koje lokalni vlastodršci uporno skrivaju. Prvo, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirano je da je u obavezi županije organiziranje i plaćanje troškova pružanja zdravstvene zaštite kroz oblik posebnog dežurstva, kakav postoji u Rijeci već 26 godina, ako za to postoji potreba. Koncesijskim ugovorom županija je obvezala koncesionare na sudjelovanje u radu dežurne ambulante što koncesionari uredno obavljaju na poziv nadležnih službi Doma zdravlja već 26 godina do današnjeg dana. Također, zdravstvenim i radnim zakonodavstvom utvrđeno je da je rad u dežurnoj ambulanti upravo prekovremeni rad zdravstvenih djelatnika na neradne dane i blagdane te da je rad u dežurnoj ambulanti dobrovoljan bez zakonske obveze, iako su koncesionari pristali to raditi na poziv Doma zdravlja, objašnjava Bressan.
Bressan izjave smatra netočnim i tendencioznim, jer nikad niti jedan liječnik obiteljske medicine ili stomatolog nije odbio sudjelovati u radu dežurne ambulante u Cambierijevoj.
Pošteni odnosi
– Koncesionari u djelatnosti obiteljske medicine i dentalne medicine nisu sklopili novi ponuđeni ugovor od strane Doma zdravlja, jer je zahtijevao prethodno potpisivanje posebnog ugovora s trećom pravnom osobom odnosno HZZO-om, što je neprihvatljiva ucjena pri ulasku u nove ugovorne odnose, ponajprije jer je ugovor o dežuranju sklopljen s Domom zdravlja prije četiri godine i dalje na snazi. Time su koncesionari dokazali da u ovim teškim vremenima ne žele dodatnu zaradu već vrlo jasne, precizne i nadasve poštene ugovorne odnose s bilo kojim tražiteljem naših usluga, u ovom slučaju Primorsko-goranskom županijom, pojašnjava Bressan. Koncesionari ispriku traže i od pročelnice gradskog Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb koja, kako dodaje Bressan, iznosi potpune neistine jer liječnici-koncesionari stalno dežuraju i pridržavaju se svojih važećih ugovora. Osim toga liječnici-koncesionari neprekidno dežuraju, i to više od liječnika Doma zdravlja. Tako je od 1. siječnja do 31. ožujka 2014. godine u radu dežurne ambulante u Cambierijevoj sudjelovalo 19 koncesionara i 15 zaposlenika Doma zdravlja PGŽ što je prema njegovoj računici dokaz da koncesionari dežuraju kao i djelatnici Doma zdravlja.
Prazna demagogija
– Sadašnji koncesionari u javnoj zdravstvenoj službi, nekadašnji zakupci, desetljećima savjesno i odgovorno pružaju našim sugrađanima svu potrebnu zaštitu i pomoć u ostvarivanju njihovih prava na zdravlje i liječenje. Za razliku od trenutnog gradonačelnika i trenutne pročelnice Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, ne bave se praznom demagogijom i politikanstvom u cilju pravdanja vlastitog lošeg rada i nepoznavanja sustava o kojima su ovlašteni odlučivati. Napominjem da je izmjenama zakonske regulative u zdravstvu 2010. godine uvedena upitna kategorija koncesije u pružanju javne zdravstvene službe. S obzirom da se pojam koncesije odnosi na korištenje javnog dobra ili resursa radi stjecanja dobiti, čak bi i laiku trebalo biti jasno da pružanje javne zdravstvene službe nije nikako moguće obavljati uz stjecanje dobiti jer nijedan koncesionar nije postao tajkun i prijatelj i financijer ijedne političke stranke. S druge strane, upitno je koje to javno dobro ili koje javne resurse koriste koncesionari: zdravlje ili bolest naših građana, pita se Bressan koji podsjeća da u mreži javne zdravstvene službe koncesijsku naknadu za brigu o zdravlju građana ne plaćaju svakog mjeseca djelatnici hitne medicinske pomoći, niti zdravstvenih ustanova koje je osnovala država ili lokalna samouprava.
Bressan da koncesionari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti pozivaju nadležne državne institucije da provjere moguće prekoračenje ovlasti gradonačelnika Rijeke zbog pogodovanja u financiranju novcem poreznih obveznika samo jedne od djelatnosti za koju ga vežu obiteljske veze, konkretno pedijatara koji su jedini potpisali ugovore s HZZO-om o posebnim dežurstvima.
Prema njegovom mišljenju, najtragičnije je to što suprotno ustavnim načelima za istu djelatnost na istoj razini, koncesijsku naknadu ne plaćaju ni zdravstveni djelatnici zaposlenici Doma zdravlja.
Važeći ugovor
Koncesionari, kaže Bressan, imaju važeći ugovor o sudjelovanju u radu dežurne ambulante od 2010. godine koji vrijedi sve dok Dom zdravlja bude mogao ugovarati takvu ambulantu s HZZO-om. Na temelju tih ugovora koncesionari u javnoj zdravstvenoj službi uplaćuju godišnje u proračun županije gotovo 4,5 milijuna kuna koje onda županijske službe odnedavno mogu trošiti prema vlastitim potrebama te, kako smatra Bressan, bez primisli da i najmanji dio tih sredstava vrate u sustav primarne zdravstvene zaštite, osim pogodovanja Domu zdravlja koji sudjeluje u osiguravanju zdravstvene zaštite stanovništvu s minimalnih 20 posto.
– Ne obazirući se na osiguranje temeljnih zdravstvenih prava za preostalih 80 posto stanovništva, župan Zlatko Komadina objavljuje da je županija završila 2013. godinu sa šest milijuna kuna prihoda viška te ih poklanja zdravstvenoj ustanovi kojoj županija nije osnivač, da bi potom objavio kako nema dovoljno novca za financiranje dežurne ambulante. Inače, za sve tri djelatnosti koje u njoj djeluju treba osigurati samo polovicu od tog iznosa, odnosno samo oko tri milijuna kuna godišnje, zaključuje Bressan.
