Grad Zagreb dobio je proračun za 2015. u iznosu od 6,85 milijardi kuna za koji je glasovala većina zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini – 26 ih je bilo za, a 22 protiv – unatoč tome što je proračun manji 6,6 posto od ovogodišnjeg, kao i nekim najavama da »zbog tanke većine« neće proći
ZAGREB – Grad Zagreb dobio je proračun za 2015. u iznosu od 6,85 milijardi kuna za koji je glasovala većina zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini – 26 ih je bilo za, a 22 protiv – unatoč tome što je proračun manji 6,6 posto od ovogodišnjeg, kao i nekim najavama da »zbog tanke većine« neće proći.
Proračun podržavaju zastupnici s Nezavisne liste Milana Bandića, HSLS-a, HSS-a, HSU-a i nezavisni Vladimir Ferdelji, dok su protiv iz SDP-a, HDZ-a i HNS-a. U odnosu na prvo čitanje, više novca dobit će branitelji, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i Ured za EU fondove. S druge strane, manje od planiranog bit će izdvojeno za plaće, informatizaciju i ZET.
HDZ-ovi i zastupnici s Liste Milana Bandića za manjak u proračunu »krivili« su porezne izmjene, a iz SDP-a su upozorili da u Zagrebu ni u 2015. neće biti velikih investicijskih projekata iako su bili najavljivani.
Zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek rekla je pak da je 2015. prilika da se planirani projekti dobro pripreme te da je u proračunu osiguran novac za pripremnu dokumentaciju.»Svim željama i amandmanima nismo mogli udovoljiti, no učinili smo sve kako bismo pokrenuli investicijski ciklus u Zagrebu«, rekla je Švaljek.
Zagreb se pridružuje ustavnoj tužbi
Na dnevni red zagrebačke Gradske skupštine je po hitnom postupku uvršten prijedlog da se Zagreb pridruži Udruzi gradova u zahtjevu za ocjenom ustavnosti Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave zbog kojega ostaju bez dijela prihoda.
Prijedlog zaključka o zajedničkom pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti zakonskih propisa s Ustavom Republike Hrvatske i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi uvršten je na prijedlog zamjenice gradonačelnika Sandre Švaljek. Prilikom uvrštavanja te točke na dnevni red pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić je rekao da sada i Grad Zagreb dolazi u poziciju da mora tražiti pomoć od države, a zastupnik SDP-a Zvane Brumnić rekao je da taj zakon nije stupio jučer na snagu te da misli da se Gradska uprava mogla i prije pripremiti.Pročelnik Kojić novinarima je izjavio da će Zagreb kao član Udruge gradova a zatim i kao jedinica za sebe uputiti na ocjenu suglasnosti donesenih zakona »takozvane mini porezne reforme« s Ustavom RH i Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Po procjeni Udruge gradova, postoji značajna neusklađenost između izmjena i dopuna zakona s onim što Ustav propisuje, a propisuje da ovlasti moraju biti u ravnoteži s prihodima koje imaju jedinice lokalne samouprave, rekao je.
»Ako vi, recimo, gradu Zagrebu izmaknete jednu šestinu prihoda, to vam je kao da maknete od 17 četvrti tri četvrti ili da budem još slikovitiji – cijeli proračun grada Splita«, objasnio je Kojić i poručio da je to jednostavno neodrživo stanje, te da se ruši kompletna statika javnih financija lokalne samouprave. »A nije proveden ni postupak koji je predviđen Europskom poveljom i Ustavom, a to je da se pribavi mišljenje od jedinica lokalne samouprave. Dakle, postoji i procesni problem zbog koga bi vrlo lako Ustavni sud, da i ne ulazi u materijalno-pravni aspekt i matematiku financijsku, mogao dovesti u pitanje takve zakone«, rekao je Kojić.
»Nisu poštivali proces, doveli su u nesklad ovlasti s prihodima i nisu postigli proklamirane ciljeve a to je – neće se povećati potrošnja, neće se smanjiti cijena rada jer je nemoguće s jednom kunom zadovoljiti povećanje neto plaće i da poduzetnik ima manju cijenu rada. Tako da je sve skupa upitno i neću prognozirati što će biti«, kaže Kojić. Dodao je kako misli da je »ovaj slučaj s tom mini poreznom reformom zaslužio jednaku pažnju Ustavnog suda, ako ne i veću, od one koje je Ustavni sud poklonio dvojezičnim natpisima u Vukovaru«.»Izgubio se totalni ratio smisla decentralizacije u Hrvatskoj s kojim se krenulo 2000. godine«, ocijenio je.
Zagrebačka skupština prihvatila i rebalans proračuna za 2014.
Rebalans zagrebačkog proračuna za 2014., kojim se sredstava samo preraspodjeljuju pa se stoga naziva »tehničkim« rebalansom, podržala je u ponedjeljak većina gradskih zastupnika, iako su iz oporbe prigovorili da se odustaje od kapitalnih projekata kako bi se novac preraspodijelio za ono što je već dovršeno.Na »nula kuna« ove je godine ostao Tomislavov trg, kanalizacija na Gornjem gradu, otkup zemljišta za park Bundek, dječja igrališta i autobusna ugibališta te ostalo, nabrojali su iz redova SDP-a u raspravi o izmjeni programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2014.
HDZ-ove gradske zastupnike najviše je pak zasmetalo što ni ove godine nije bilo ništa od izrade tehničke dokumentacije za Trg Franje Tuđmana, iako je za to u ovogodišnjem proračunu bilo planirano 10 milijuna kuna.
»Projekt uređenja Trga Franje Tuđmana bio je pompozno najavljen i bilo mi je drago da ćemo ledinu napokon urediti i da će prvi hrvatski predsjednik napokon dobiti mjesto koje zaslužuje. No, tamo još uvijek imamo samo tablu na kojoj piše Trg Franje Tuđmana i ništa drugo«, rekla je Margareta Mađerić (HDZ). Upitala je zašto u ovog godini nije napravljen bar korak naprijed, odnosno barem izrada projektne dokumentacije.
U 2015. više pažnje treba usmjeriti obnovi postojeće ili postavljanju nove javne rasvjete, apelirali su zastupnici, ističući kako je i u centru grada, primjerice u Palmotićevoj, rasvjeta potpuno neadekvatna.Za Alena Ostojića (HSLS) 520.000 kuna, koliko je izdvojeno za 2015., previše je za skidanje vandalskih grafita, ali i malo novca ukoliko se ne donese kompletna strategija za rješavanje tog problema. Napomenuo je da Grad treba biti inventivniji i u zbrinjavanju psećih fekalija, kojih je dnevno i do pet tona.
