Cilj je do 2016. postići da u institucijama ostane svega 20 posto korisnika, a pritom se, uz pomoć edukacije, planira deinstitucionalizirati i 40 posto djece i mladih s problemima u ponašanju.
ZAGREB U iduće dvije godine Hrvatska planira znatno ubrzati proces deinstitucionalizacije, koji osobama s invaliditetom omogućuje potpuno uključivanje i sudjelovanje u društvenom životu, kako bi se do 2016. za 80 posto smanjio broj korisnika u ustanovama socijalne skrbi.
Hrvatska se u zadnjih desetak godina priključila međunarodnom modelu deinstitucionalizacije te potpisala i usvojila niz konvencija, dokumenata i strategija koje proklamiraju pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici, tako da je od 1997. do 2014. njih 646 iz institucija otišlo živjeti u 185 stambenih zajednica.
Na proces deinstitucionalizacije utječe mnogo čimbenika, od zakonske regulative, koja je sada u Hrvatskoj dovršena, preko finacijskih mogućnosti, do otpora dijela obitelji invalidnih osoba i osoba s duševnim poteškoćama, koje ne žele da ih se izmjesti iz institucija u kojima su godinama živjeli.
Otpori zbog straha od samostalnog života
No, bez obzira na poteškoće, proces deinstitucionalizacije se ubrzava, što potvrđuje podatak da je polovica od ukupno 646 osobe koje su iz institucija prešle živjeti u stambene zajednice, to učinila u zadnje tri godine.
Osobe s intelektualnim teškoćama kroz povijest bile degradirane i obespravljene
U 21. stoljeću deinstitucionalizacija osoba s invaliditetom postaje jedno od nezaobilaznih pitanja i pokazatelj ostvarivanja temeljnih ljudskih prava, a u našoj je zemlji učinjen određen pomak kroz postupnu tranziciju i promjenu medicinskog modela u socijalni model i model ljudskih prava.
Osobe s intelektualnim teškoćama kroz povijest su uglavnom bile degradirane i obespravljene, često obilježavane kao devijantne i nepoželjne, pa ih se zbog toga izdvajalo iz društva. Zbog toga su sve do sredine dvadesetog stoljeća uglavnom bile obuhvaćene isključivo segregacijskim sustavom tretmana.
Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške životu u zajednici donose praktične savjete o tometrajno prijeći s institucionalne skrbi na alternative oblike usmjerene na obitelj i zajednicu.
Hrvatski Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi želi smanjiti ulazak takvih osoba u institucije i povećati izlazak iz njih, pri čemu posebno treba stimulirati obiteljsku reintegraciju, razvijati mreže usluga na lokalnoj razini i voditi računa o regionalnoj ravnomjernosti.
U institucijama treba ostati svega 20 posto korisnika
Cilj je do 2016. postići da u institucijama ostane svega 20 posto korisnika, a pritom se, uz pomoć edukacije, planira deinstitucionalizirati i 40 posto djece i mladih s problemima u ponašanju.
Za ostvarivanje tih ciljeva potreban je aktivan pristup svih čimbenika u društvu, od Ministarstva do lokalnih zajednica i civilnog društva, a novac za provedbu treba biti osiguran u državnom proračunu i iz drugih izvora, kao što su europski fondovi, stoji u planu.
Proces deinstitucionalizacije domova za osobe s invaliditetom kod nas je počeo 1997. na inicijativu Centra za rehabilitaciju Zagreb i Udruge za promicanje inkluzije koja u svojem programu organiziranog stanovanja pruža podršku za 244 korisnika u osam gradova – Zagrebu, Osijeku, Bjelovaru, Šibeniku, Slavonskom Brodu, Pakracu, Grubišnom Polju i Lipiku.
