RIJEKA » U susret izložbi »Socrealiza(m)odernizam« koja će u srijedu u 21 sat biti otvorena u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, jučer je održana konferencija za novinare na kojoj su kustosice Vilma Bartolić i Ksenija Orelj, zajedno s ravnateljem Slavenom Toljem, predstavile projekt koji je zamišljen kao jedna od mogućih tematskih postaja budućeg stalnog muzejskog postava, a bavi se prvim razdobljem djelovanja Muzeja od 1949. do 1959. godine, s težištem na jednu od najavangardnijih manifestacija iz prošlosti izložbene djelatnosti ove ustanove – »Salon 54«.

Iskorak Borisa Vižintina

Ta likovna manifestacija – izložba suvremenog slikarstva i kiparstva Federativne Narodne Republike Jugoslavije – imala je povijesni značaj, a da bismo objasnili u čemu je bila njezina važnost smatrali smo bitnim »Salon 54« kontekstualizirati građom koja mu je prethodila, kao i onim radovima koji su nastali kao posljedica suvremenosti koje su se događale na području likovne umjetnosti. Iz tog razloga izložbu započinjemo s radovima iz razdoblja socrealizma u kojem je likovna produkcija uvjetovana političkim kontekstom, a umjetnička sloboda smanjena jer se od umjetnika zahtijeva društveni angažman pa stvaraju djela velikog ideološkog naboja i u realističkoj maniri prikazuju teme poslijeratne obnove, poput radnih akcija – naglasila je kustosica Vilma Bartolić.

   U takvoj klimi direktor tadašnje Galerije likovnih umjetnosti Boris Vižintin pokreće »Salon 54« kao prvu izložbu na razini tadašnje države koja s tom praksom raskida. Od stotinjak djela prikazanih na izložbi u fundusu Muzeja moderne i suvremene umjetnosti danas je ostao tek manji dio radova, ali svojim likovnim i stilskim karakteristikama spadaju u vrh umjetničke produkcije i na vrlo dobar način pokazuju u čemu je »Salon« bilo revolucionaran.

   Na njemu se prvi put javlja apstrakcija koja oponira akademskom realizmu koji je dotada prevladavao na području likovne umjetnosti. Izloženi radovi kretali su se rasponu od blažih iskoraka u kojima se još uvijek nazire sličnost s predmetnim svijetom do geometrijske apstrakcije koja je bila nešto potpuno novo, drukčije i neshvatljivo širem dijelu javnosti pa je dio izložbe u kojem su takvi radovi bili izloženi publika nazvala – »dvoranom iz pakla«!

   – Veseli nas da u fundusu MMSU-a čuvamo dobre primjere upravo geometrijske apstrakcije – naglasila je Vilma Bartolić, pojasnivši da aktualna izložba završava radovima u maniri enformela s kraja 50-ih, kao bi se pokazao slijed razvoja suvremenosti.

   U kronološkom nizu na izložbi će biti prikazane slike te nekoliko crteža plakata i grafika, dok će skulpture biti prikazane drukčije. One će stajati ispred radova na zidu, ali ne u kronološkom slijedu, već tako da svojim stilskim i formalnim karakteristikama oponiraju slikama uz koje su izložene. Uz sliku Vlade Kristla tako možemo vidjeti skulpturu Vanje Radauša s ranjenim partizanima, a portret Ivana Gorana Kovačića Vojina Bakića stoji zagledan u New York Ede Murtića. Na taj način djela ulaze u dijalog suprotnosti i izložbeni postav dobija na dinamici.

Prvo desetljeće

Na izložbi će biti prikazana i dokumentacija koja se odnosi na prvo desetljeće djelovanja Muzeja koji je osnovan 1948. godine kao Galerija likovnih umjetnosti, a isprva je djelovao u prostoru Guvernerove palače. Prvi mu je ravnatelj bio slikar Vilim Svečnjak koji je na tom mjestu ostao do 1951. godine.

  Prema riječima dokumentaristice Diane Zrilić koja je pripremila taj dio izložbe, uz ostalo bit će izložen prvi izložbeni katalog iz 1949. godine, prvi dokaz o inicijativi fotografiranja fundusa iz 1951., kao i onaj o prvoj paušalnoj naknadi plaćenoj za zaštitu autorskih prava iz 1954. godine. Arhivski primjerci novina posvjedočit će o prijemu »Salona« u javnosti i podijeljenom mišljenju publike, a vidjet će se i neke od fotografija iz dokumentacije poznatih riječkih fotografa koji su pratili izložbe: Bogumila Žorža, Viktora Hreljanovića, Tina Kramaršića i Petra Ćuće Grabovca.

   Izložba će biti otvorena do sredine studenoga, a uz stručna vodstva pratit će je i nekoliko zanimljivih predavanja.