PULA Čuvenim citatom Danila Kiša (»Istoriju pišu pobednici. Predanja ispreda puk. Književnici fantaziraju. Izvesna je samo smrt«), Kruno Lokotar je na predstavljanju nove knjige 34-godišnjeg povjesničara Dragana Markovine »Povijest poraženih« samo dodatno potaknuo samog autora te kazališnog redatelja Olivera Frljića na bezrezervno iznošenje stavova.Markovina je istaknuo da su patnje većine u Hrvatskoj – a ta je većina proživjela dosta toga lošeg – institucionalno zaštićene putem obrazovnog sustava, fakulteta, instituta, ali to nije slučaj s drugim zajednicama.

– Knjigu sam otvorio sudbinama dviju manjinskih zajednica u Dalmaciji, Talijanima i Srbima koji su, realno govoreći, doživjeli egzodus, naravno ne bez udjela vlastite krivice. Ali nevjerojatno je da netko može mirno šetati Splitom ili Zadrom i ne pitati se: »Pa dobro, k vragu, gdje su ti ljudi koji su bili vlasnici ovih kuća; što se dogodilo s cijelom njihovom građanskom kulturom?« Ili da je čovjeku u današnjem Kninu normalno da dobar dio srpske zajednice nije više u tom gradu. 

Konačno, na čitavom prostoru bivše Jugoslavije, a posebno u Dalmaciji, ideja modernizma je poražena. U Splitu 25 godina nije sagrađena ni jedna jedina osnovna škola, ali je napravljen čitav niz crkava. Modernost je poražena – istaknuo je autor knjige Markovina.

Citirajući duhovitu misao Viktora Ivančića da »prije nisi smio reći da si Hrvat, a sada ne smiješ reći da nisi«, Markovina je naglasio da je prvo Račan odustao poništiti rezultate Tuđmanove kontrarevolucije te dekonstruirati mitove Domovinskog rata, dok ih Milanović danas dodatno legitimira.

– Zahvaljujući tom njihovom nedjelovanju, Olivera Frljića se želi linčovati ispred riječkog kazališta, dok pritom riječki političari još i govore da je Rijeka do dolaska Frljića bila miran grad, kaže Markovina.

Rekavši da bi mu bilo drago da ova knjiga dođe do srednjoškolaca,  Frljić je u nastavku kazao  da ga posebno fascinira društveno konvertitstvo, podsjetivši pritom na prvu knjigu Markovine u kojoj je autor označio Mostar i Split kao dva grada gdje je prelazak s klasne na nacionalnu obalu bio najradikalniji.

– Split je tema i u ovoj knjizi. Split djeluje kao umanjena cijela Jugoslavija. Pitanje koje sebi uvijek postavljam, krenuvši od svojih roditelja nadalje, jest u što su konkretno vjerovali; da li u one stvari koje su javno propagirane do 90-ih, ili u ideološku matricu za koju se zalažu od 90-ih naovamo. U tom je kontekstu ova knjiga jako važna – kazao je Frljić.