Kraj "robovlasništva"

Novi pravilnik o usavršavanju liječnika: Specijalizanti više ne moraju vraćati plaću bolnicama

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

U Hrvatskoj liječničkoj komori procjenjuju da ukupan trošak specijalizacije prema novim pravilima ne bi prelazio 50.000 kuna. Nemaju preciznih podataka o tome koliko je dosad stajala specijalizacija, no odštetni su se zahtjevi bolnica kretali od oko 200.000 kuna do čak pet milijuna kuna



Po završenoj specijalizaciji, liječnicima će odsad biti puno lakše otkazati suradnju ustanovi koja ih je specijalizirala. Prema novom pravilniku koji je stupio na snagu 16. srpnja, »bjegunac« koji odluči promijeniti poslodavca prije nego je bolnici u kojoj se specijalizirao otplatio dug, morat će podmiriti samo trošak specijalizacije, a ne i četverogodišnju bruto-plaću liječnika. 


Novi Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine pod troškovima specijalizacije koje je liječnik dužan otplatiti ako ode prije ugovornog roka, podrazumijeva troškove glavnog mentora, mentora i komentora, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje, trošak poslijediplomskog specijalističkog studija, trošak završnog i specijalističkog ispita, trošak knjižice o specijalističkom usavršavanju doktora medicine i trošak dnevnika rada doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) procjenjuju da ukupan trošak specijalizacije prema novim pravilima ne bi prelazio iznos od 50.000 kuna. To je višestruko manji trošak od onog koji su dosad morali plaćati liječnici specijalisti ako bi se odlučili na prijevremeni transfer u drugu ustanovu.


»Robovlasnički« ugovori


U HLK-u nemaju preciznih podataka o tome koliko je dosad stajala pojedina specijalizacija, no odštetni su se zahtjevi bolnica, kažu, kretali od oko 200.000 kuna do čak pet milijuna kuna. Od liječnika se, kažu, pokušavalo naplatiti odštetu za ugovorno definiran vremenski rok koji je nerijetko bio i višestruko duži od trajanja specijalizacije. Jedan od takvih primjera koji su isplivali u medije bio je slučaj ginekologa iz Našica od kojeg je dom zdravlja s kojim je potpisao ugovor o specijalizaciji tražio naknadu štete od gotovo pet milijuna kuna jer nije odradio ugovoreni desetogodišnji rok. Neki su takve sporove rješavali na sudu, neki dogovorom otplate duga i na 30-godišnji rok, a nekima su bolnice koje su ih pozvale odlučile platiti odštetu za specijalizaciju.




U liječničkoj komori, koja je inicirala ove izmjene pravilnika, ponosno ističu da su stali na kraj iznimno nepovoljnim, »robovlasničkim« ugovorima o specijalizaciji.


– Ove promjene rezultat su našeg višemjesečnog rada i zalaganja. Konačno je riješen gorući problem naših članova koji su do sada bili u svojevrsnom robovlasničkom položaju zbog ugovora o specijalističkom usavršavanju koje su bili prisiljeni sklapati kako bi se stručno usavršavali. Ove promjene slijede odrednice specijalističkog usavršavanja naših kolega u Europskoj uniji – ističe predsjednik HLK-a Trpimir Goluža.


Ucjene i prijetnje


Do 16. kolovoza sve su bolnice dužne ponuditi specijalizantima sklapanje izmijenjenog ugovora. Liječnici specijalisti moraju sami podnijeti zahtjev za izmjenom postojećeg ugovora, a zdravstvene ustanove obavezne su ponuditi im izmijenjene ugovore u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.Drastično financijsko rasterećenje liječnika kod raskida ugovora o specijalizaciji olakšat će i odlazak specijalista u inozemne bolnice. U HLK-u tvrde da to neće biti problem, jer značajan broj mladih liječnika, kako navode, napušta Hrvatsku odmah nakon diplomiranja, dakle i prije no što uđu u hrvatski zdravstveni sustav.

– Upravo »robovlasničke« ugovore koje moraju potpisati da bi se stručno usavršili liječnici navode kao jedan od važnijih razloga odlaska u inozemstvo. Ti ugovori bili su krajnje nepovoljni, nepravedni i destimulirajući za mlade liječnike, pa ovu promjenu ne smatramo olakšicom za bijeg iz Hrvatske, već mjerom koja će ih zadržati u Hrvatskoj – kažu u komori.


Prisile, ucjene i prijetnje pokazale su se, kažu, neuspješnim metodama zadržavanja liječnika u sustavu, a umjesto toga vlasti im trebaju osigurati porezne olakšice na bruto plaću, stambeno zbrinjavanje, komunalne olakšice, stručno usavršavanje i bolje uvjete rada.