ZAGREB U prometnoj nesreći na gorenjskoj autocesti u četvrtak je  u 55. godini poginuo veliki slovenski pjesnik, esejist, prevodilac, kritičar, urednik, sveučilišni profesor i angažirani intelektualac Aleš Debeljak.

– Jutros kada sam saznao da je poginuo Aleš Debeljak, otišao je i dio mene. Otišao je veličanstven pjesnik, briljantan esejist, veliki kozer, prijatelj… Aleš je bio i ostao jedan od onih intelektualaca koji je precizno detektirao probleme i o njima pisao.

Njegove knjige poezije i eseja tu su za sve nas da im se vraćamo kada zatrebamo  u ova olovna vremena glas razuma – oprostio se s Debeljakom Seid Serdarević, glavni urednik  izdavačke kuće Frakture koja je prije dvije gdine objavila njegovu knjigu eseja o književnosti jugoslavenske Atlantide »Balkansko brvno« te 2011. njegovu nagrađivanu zbirku pjesama »Krijumčari«.

Debeljak je rođen 1961. u Ljubljani gdje je diplomirao filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Doktorirao je na području društvene misli na Maxwell School of Citizenship na Sveučilištu Syracuse u New Yorku. Školovao se na Berkeleyju, djelovao u okviru Institute of Advanced Study-Collegium u Budimpešti te talijanskih Civitella Ranieri Center i Liguria Study Center for the Arts and Humanities. Objavio je desetak zbirki pjesama te isto toliko knjiga eseja, preveo izabrane pjesme Johna Ashberyja i knjigu o sociologiji znanja te uredio više antologija.

Hrvatskoj publici poznat je još od 1993. godine kada je objavio polemičan esej »Sumrak idola« koji je u hrvatskom prijevodu doživio dva izdanja te niz prijevoda na strane jezike. Debeljak je već tada, među rijetkima, pisao nostalgično i afirmativno o intelektualnom naslijeđu nekadašnje zajedničke države. Tom je stavu ostao vjeran do kraja, a potvrdio ga je i spomenutoj zbirci eseja  – »Balkansko brvno«.

– Zašto pišem o književnosti i piscima potopljene zemlje? Prvo, jer sam u toj zemlji proživio većinu svoga života. Drugo, jer je to bio prostor sretnog djetinjstva. Treće, jer mi daje poticaj za promišljanje o ustroju sadašnje Europe. Četvrto, jer je slovenski »ulazak u Europu« samo tamna strana »izlaska iz Balkana«. Peto, jer živim u svijetu koji me ne zanima, vjeran nečemu što je izgubljeno, svome domu – uvodne su riječi autora »Balkanskog brvna« koje stoje kao putokaz ili kao upozorenje čitatelju.

Za svoje je djelo Debeljak primio niz međunarodnih, jugoslavenskih i slovenskih nagrada, uključujući Nagradu Prešernovega sklada, Jankovu nagradu i priznanje Ambasador znanosti Republike Slovenije. Njegove su knjige izašle u prijevodima na engleskom, njemačkom, francuskom, španjolskom, katalonskom, talijanskom, rumunjskom, hrvatskom, srpskom, makedonskom, poljskom, slovačkom, češkom, litvanskom, finskom, mađarskom i japanskom jeziku. Bio je suurednik međunarodnih kulturnih časopisa Sarajevske sveske i Verse te pridruženi urednik pri časopisima Cultural Sociology i www.fastcapitalism.com. Bio je također i redovni profesor kulturalnih studija na fakultetu za društvene znanosti sveučilišta u Ljubljani kao i redovni gostujući profesor za balkanska istraživanja na varšavskom College d’Europe.