Foto Walter Salković
Od arheoloških nalaza koji svjedoče o pomorskim vezama antičkog svijeta do predmeta koji otkrivaju kako se živjelo prije stotinjak godina, svaka od izložbi donosi drukčiji pogled na Cres i njegove stanovnike
povezane vijesti
Antički pomorski putovi i brodolomi, priča o jednoj od najljepših creskih renesansnih palača, svakodnevni život otočana na prijelazu u 20. stoljeće te tradicija lokalne prehrane teme su četiriju izložbi koje je posjetiteljima ove godine ponudio Creski muzej i na taj im način približio bogatu baštinu otoka Cresa. Creski muzej pritom nudi i nešto sasvim drukčije – mogućnost da se uz pomoć virtualne stvarnosti zakorači u renesansni grad i upozna njegov nekadašnji izgled i način života.
Smješten u palači Arsan, vrijednom primjeru gotičko-renesansne arhitekture, Creski muzej svojim izložbama obuhvaća različite segmente otočne povijesti. Od arheoloških nalaza koji svjedoče o pomorskim vezama antičkog svijeta do predmeta koji otkrivaju kako se živjelo prije stotinjak godina, svaka od izložbi donosi drukčiji pogled na Cres i njegove stanovnike.
Tragovima antičkih pomoraca
U prizemlju muzeja bila je postavljena izložba »Antički brodolomi«, autorice Jelene Dunato, koja je posjetitelje vodila u vrijeme kada su kvarnerski otoci imali važnu ulogu u pomorskom i trgovačkom prometu Sredozemlja. Izložba je bila smještena u prostoru s malo prirodne svjetlosti koji je već samim ambijentom podsjećao na podmorje. Na panoima su bili predstavljeni cresko pomorstvo u antičko doba, stanovništvo, pomorski putovi i trgovačke veze koje su nekad povezivale otok s drugim dijelovima antičkog svijeta.

Foto Walter Salković
U to se vrijeme razvijaju naselja s lukama na sjecištima važnih plovnih putova. Među njima se ističu Osor i Cres. Pomorski promet najprije kontroliraju Liburni, a od 3. stoljeća prije Krista Rimljani, koji pokoravaju Liburne i zauzimaju otoke.
Središnji dio izložbe činili su nalazi s podvodnih arheoloških nalazišta Pernat I i Pernat II. Creski muzej čuva bogatu zbirku predmeta iz tih antičkih brodoloma, među kojima su amfore i različito posuđe. Njihovim predstavljanjem u povijesnom kontekstu posjetiteljima se približavaju pomorski promet i život na otoku prije gotovo dvije tisuće godina.
Prije nego što krenu u razgledavanje muzejskih zbirki, posjetitelji mogu upoznati i samu zgradu u kojoj se one čuvaju. Izložba »Tri priče o palači Arsan«, autorice Inge Solis, posvećena je povijesti i arhitekturi palače, Creskom muzeju koji je u njoj smješten te Frani Petriću, jednom od najznačajnijih hrvatskih renesansnih filozofa. Kroz tri tematske cjeline izložba odgovara na pitanja što je palača Arsan, zašto se u njoj nalazi muzej i tko je bio Frane Petrić, creski mislilac čiji se kip nalazi ispred palače. Na taj se način povijest zgrade povezuje s poviješću grada i njegovim kulturnim nasljeđem. Palača nije samo prostor u kojem se čuvaju muzejski predmeti, nego i sama predstavlja vrijedan povijesni eksponat, svjedočanstvo arhitekture i načina života u renesansnom Cresu.

Foto Walter Salković
Restaurirani predmeti
Društvenim i gospodarskim promjenama koje su obilježile noviju otočnu povijest posvećena je izložba »Cres na prijelazu u 20. stoljeće«, autorice Inge Solis, postavljena na prvom katu muzeja.
Nakon četiri stoljeća mletačke vladavine, Cres u 19. stoljeću dolazi pod austrijsku upravu i ulazi u razdoblje velikih promjena. Grade se prve škole, uređuje katastar, a uvođenjem redovitih parobrodskih linija otok se postupno oslobađa stoljetne prometne izoliranosti. Sredinom stoljeća Cres doživljava gospodarski i demografski vrhunac. Postaje snažno kotarsko središte s razvijenim obrtima i brodogradnjom, a broj stanovnika doseže rekordnih pet tisuća.
Razvoj infrastrukture otvara vrata i turizmu, djelatnosti koja će poslije postati ključna za otočno gospodarstvo. U početku se na more odlazilo prvenstveno zbog zdravlja, a kupanje i boravak uz more postupno postaju razonoda. Preplanuli ten, nekada povezan s teškim fizičkim radom, postaje statusni simbol, dok pojava prvih kupaćih kostima donosi velike promjene u društvenim običajima i položaju žena.

Foto Walter Salković
Kraj stoljeća donosi tešku gospodarsku krizu. Bolesti vinove loze i nepovoljne ekonomske prilike pokreću masovno iseljavanje, ponajprije prema istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Novac koji su iseljenici slali kućama postupno mijenja izgled grada i društvene odnose na otoku. Nekadašnji pučani kupuju zemlju od osiromašenih plemića, grade kuće na kat i pokreću obrte, dok se otok modernizira, a poljoprivredne površine i suhozidi sve više zapuštaju.
Okusi otočne svakodnevice
Vrijednost izložbe dodatno naglašavaju restaurirani predmeti koji su prvi put predstavljeni javnosti, među kojima su salonska garnitura, pozlaćeno ogledalo, pomorska škrinja i austrijska carska zastava.
Povijest Cresa nije moguće razumjeti bez njegova načina prehrane, lokalnih namirnica i znanja koja su se prenosila s generacije na generaciju. Tom je dijelu baštine posvećena izložba »Creska kuhinja«, autorice Jelene Dunato, koja posjetitelje upoznaje s gastronomskom tradicijom otoka.

Foto Walter Salković
Otočka prehrana oblikovala se u skladu s prirodnim mogućnostima i načinom života stanovništva. More, poljoprivreda, stočarstvo i lokalno dostupne namirnice određivali su što će se naći na obiteljskom stolu, a jednostavna jela često su zahtijevala mnogo znanja, iskustva i domišljatosti.
Creska kuhinja stoga nije samo priča o receptima, nego i o svakodnevici otočana, njihovoj prilagodbi okolišu te odnosu prema hrani i prirodnim resursima. Očuvanje takve gastronomske baštine važno je i za razumijevanje otočnog identiteta, ali i za njezino prenošenje budućim generacijama.
Uz klasične muzejske izložbe, Creski muzej posjetiteljima nudi i suvremeno iskustvo upoznavanja kulturne baštine – multimedijski vodič »Renesansni Cres«, koji grad iz 16. stoljeća oživljava pomoću naočala za virtualnu stvarnost.
Riječ je o digitalnoj aplikaciji koja obuhvaća 11 scena, odnosno lokacija povezanih s izgledom i životom u renesansnom Cresu. U ulozi vodiča pojavljuje se creski filozof Frane Petrić, koji posjetitelje vodi ulicama, trgovima i palačama te im omogućuje da, barem virtualno, zakorače nekoliko stoljeća u prošlost.
Projekt je nastao u sklopu europskog projekta VALUE PLUS, programa prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska, u kojem je Grad Cres sudjelovao kao partner. Njime se kulturna baština nastoji predstaviti na nov i interaktivan način te dodatno obogatiti turistička ponuda grada. Četiri izložbe i virtualna tura tako nude različite načine upoznavanja Cresa – od antičkih pomoraca i renesansnih mislilaca do obiteljskih običaja, otočne kuhinje i društvenih promjena. Zajedno pokazuju koliko je bogata baština otoka te kako se ona može predstaviti povezivanjem muzejskih predmeta, priča o prošlosti i suvremenih tehnologija. Izložbe su se mogle pogledati do 15. listopada kad su, zbog opasnosti od poplave, one iz prizemlja pohranjene na prvom katu.