Foto Bojan Purić
Na proslavi, svečanoj akademiji povodom 350. godišnjice, prof. Irena Dlaka, istraživačica otočne povijesti, istaknula je da Mali Lošinj ima svoju župu od 1662. godine
povezane vijesti
Uz uobičajenu proslavu blagdana sv. Martina – prema vjerovanjima zaštitnika župe Malog Lošinja, a otprije dvadeset godina i Dana Grada Malog Lošinja, nakon što je na prijedlog župe tako odlučila tadašnja gradska vlast, otklonivši dotadašnji Dan Grada, 24. kolovoza, prema osnivanju prve Općine Lošinj, odnosno osamostaljenju od Osora 1806. godine – protekli tjedan proslavljena je i 350. godišnjica početka gradnja sadašnje župne crkve, koja nosi ime Rođenje Blažene Djevice Marije.
Kao što je poznato iz povijesnih izvora, Malo Selo, isprva je nastalo naseljevanjem u uvali Sv. Martin i ispočetka je bilo stanovništvom malobrojnije od nedalekoga Velog Sela, da bi s vremenom došlo do rasprostranjenja Malog Sela prema zapadu i mnogo većoj uvali, povoljnoj za razvoj brodograditeljsko-pomorskih djelatnosti i na tome temeljenom cjelokupnom razvoju, čime je selo počelo postojati grad, današnji Mali Lošinj.
Na proslavi, svečanoj akademiji povodom 350. godišnjice, prof. Irena Dlaka, istraživačica otočne povijesti, istaknula je da Mali Lošinj ima svoju župu od 1662. godine i da je tada proširena i novim zvonikom dopunjena od XV. stoljeća postojeća crkva sv. Martina u istoimenoj uvali. Širenjem naselja i javljanjem potrebe za većim zdanjem, na Ravnicama, na padini brda nazivanog Kalk, a sada mnogo češće Kaštel, 1676. godine počela je gradnja nove bogomolje.
Prije blagdana Male Gospe 1727. godine, istaknula je prof. Dlaka, relikvije sv. Romula u procesiji su prenesene iz stare u novu župnu crkvu, tada u povodu početka radova na njenom širenju. Pročelje je obnovljeno 1840. godine, a o širenju zdanja svjedoči i sadašnje stanje, za tako veliku građevinu relativno mali prostor ispred glavnog ulaza, što je posljedica konfiguracije terena. Približno sadašnji izgled upotpunjen je 1867. godine, kada je uređen pjacal uz prostoru uz bočnih strana i ispred ulaza, popločenjem od crnih kamenih ploča dopremljenih iz Kastva i bijelih, dopremljenih s Brijuna. Približno sadašnji izgled 1885. godine dobilo je stepenište kojim je pjacal povezan s današnjim gradskim središtem, a završava nedaleko od glavnoga gradskog trga.
Kao središte lošinjskog dekanata, danas župa u Malom Lošinju – prema podacima Krčke biskupije, kojoj pripada od prve polovine XIX. stoljeća i ponovo od 1948. godine – broji 4330 katolika od ukupno 5561 stanovnika. Kao i u mnogim drugim mjestima, u veduti Malog Lošinja ističe se zvonik, a na njegovom vrhu kip arkanđela Mihaela. U Malom Lošinju postoji i rektorat crkve sv. Nikole u Ulici lošinjskih brodograditelja, a dekanatu pripadaju i župe u Beleju, Ćunskom, Iloviku, Nerezinama, nekadašnjem biskupijskom središtu Osoru, Punti Križa, Susku, Svetom Jakovu, Unijama, Ustrinama i Velom Lošinju, dakle na području koje se zemljopisno poklapa s onim Grada Malog Lošinja kao jedinice lokalne samouprave.
Župnici i upravitelji
Kroz brojna državna i društvena uređenja, od osnutka župe, župnici ili upravitelji župe bili su redom Ivan Tancabelić (1663.-1673.), Gašpar Petrina (1675.-1680.), Franjo Marketić (1680.-1688.), Šimun Jadrošić (?.-1709.), Gašpar Fedrigo (?-1739.), Vincenzo Premuda (1740.-1743.), Michele Cosulich (1746.-1773.), Matteo Nicolich (1774.-1799.), Giovanni Martino Nicolich (1799.-1802.), Martino Martinolich (1802.-1821.), Stefano Vidulich (1821.-1836.), Antonio Maria Ivancich (1836.-1841.), Ivan Vinko Škopinić (1842.-1854.), Natale Morin (1855.-1891.), Leopoldo Ivancich (upravitelj župe 1891.-1895.), Franjo Žic (upravitelj 1895.), Anton Gršković (upravitelj 1895.-1899.), Francesco Craglietto (upravitelj 1899.-1903.), Petar Žic (upravitelj 1903.-1904.), Kvirin Klement Bonefačić (1904.-1919.), Franjo Žic (upravitelj 1919.-1920.), Franjo Krivičić (1920.-1921.), Ottavio Haracich (1921.-1957.), Karmelo Zazinović (1957.-1961.), Anton Tamarut (upravitelj 1961.), Antun Toljanić (1961.-1978.), Antun Toljanić ml. (upravitelj 1978.), Anton Barbiš (1978.-1979.), Valter Župan (1979.-1989.), Ivan Jurasić (1989.-1998.), Anton Bozanić (1998.-2008.), Ivan Brnić (2008.-2017.) te Robert Zubović od 2017. godine.