Foto Gordana Galić Šverko
Na otvaranju izložbe stripova »Štrumpfovi govore europske jezike« povodom Međunarodnog dana prevođenja, stripovi su predstavljeni na 21 jeziku EU-a, a sada je njen dio i verzija na čakavskom narječju
povezane vijesti
- U Galeriji Akademije otvorena izložba studenata i alumnija »Uloga umjetnosti u zajedničkoj dobrobiti«
- Zagrebački profesor dvije godine tajno savjetovao srpske studente. Zgrozio je i Vučića i – hrvatsku desnicu
- Od tragedije do pada Vučića: Kako je rušenje nadstrešnice pokrenulo lavinu koja je promijenila Srbiju
Ste kada čuli za Štrumpfi, ovo je štorija o mićin plavin mirakulima, tri jabuke visokin, ki imaju propijo drugajči jezik: ćakulaju po štrumpfovski. Najglavniji Štrumpf je Ćaća Štrumpf. Ondeka su anke Študijani, ki svima soli pamet, Lahdodelac, Pojidež, Brontulon i ti drugi, a tu je i anke Štrumpf ki saku večer bali va zvizde i sanjari.
Uvodni je to dio stripa Astroštrumpf kojeg su srednjoškolci Pazinskog kolegija – Klasične gimnazije preveli na čakavski!
Gimnazijalci pazinske srednjoškolske ustanove na poseban su način obilježili Europski dan jezika i Međunarodni dan prevoditelja. Pokazali su kako se jezik, dijalekt, prevođenje i kulturna baština mogu spojiti u zanimljiv i kreativan učenički projekt – i kako Štrumpfovi mogu »progovoriti« i čakavski! Posjetili su multimedijalni centar Doživi Europu u Zagrebu, gdje je u sklopu prigodnog programa svečano otvorena putujuća izložba posvećena Štrumpfovima, a učenici Pazinskog kolegija sudjelovali su u predstavljanju stripa dobivši zanimljiv prevoditeljski izazov – prevesti tri stranice stripa o Štrumpfovima na svoje mjesne govore.
Mjesnim govorima ne zna se broj jer razlikuju se od sela do sela, konačno ne kaže se uzalud da »Svaka vas ima svoj glas«. Gotovo svako mjesto, a ponekad i pojedini zaseoci imaju svoje jezične posebnosti. Zavičajni se govori mijenjaju i sve više gube u bespućima vremena i novoga načina života koji nemilo briše tragove pa je tako zanimljiva njihova popularizacija i kroz ovu formu.
PRIJEVOD, MOLIM
Uz prijevod stripa, učenici su pripremili i prezentaciju o čakavskim govorima mjesta iz kojih dolaze, među koje su uvrstili gologrčanski, žminjski, labinjonski, buzetski i seljanski iz Rovinjskog Sela, te predstavili svoju školu i svoje mjesto na engleskom jeziku i vlastitom mjesnom govoru.
Na otvaranju izložbe stripova »Štrumpfovi govore europske jezike« povodom Međunarodnog dana prevođenja, stripovi su predstavljeni na 21 jeziku EU-a, a sada je njen dio i verzija na čakavskom narječju. Štrumpfastična priča nastavlja putovati Europom – čakavska verzija stripa koju su preveli nadareni učenici Pazinskog kolegija narednim će mjesecima biti predstavljena i u drugim centrima Europa Experience diljem Europe.
Programu je nazočio i predstavnik Veleposlanstva Kraljevine Belgije, koji je učenike upoznao s bogatom poviješću belgijskog stripa. Konačno Štrumpfove je izmislio belgijski crtač stripova Peyo koji je crtao stripove za belgijski magazin Spirou. Predstavnica Europske komisije u Hrvatskoj, posebno je pohvalila učenički prijevod Štrumpfova na čakavski.
Učenici su se zadržali u neformalnom druženju s bivšom učenicom Pazinskog kolegija Hanom Car – voditeljicom tima multimedijalnog centra koja je prije početka službenog programa otvaranja izložbe vodila radionicu »Prijevod, molim!« posvećenu prevođenju u svijetu filmova i serija, s posebnim naglaskom na izazove prevođenja frazema.
U programu su sudjelovali učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda, klasičnog i jezičnog usmjerenja: Lara Barbarić, Eva Diminić, Anabel Stojšić, Leonarda Lanča, Saša Erman, Ian Mikuljan, Marta Hrvatin, Sandra Damiani i Tea Cvitić kao prezentacijski tim te prevoditelji Mateja Načinović, Val Horvat, Paolo Vojsković i Damjan Levak, s mentoricama, profesoricama engleskog jezika Katarinom Breščić Šegota i Andrejinom Jugovac.
CAGODAR
Ćakulajmo jer ćakulat je cagodar!, poručili su pazinski gimnazijalci koje smo ovih jesenskih dana posjetili u Pazinskom kolegiju, gimnaziji koja nudi klasično i jezično usmjerenje. Cagodar podrazumijeva nešto izvanredno na labinjonskoj cakavci, a Pazinski kolegij pohađa 135 učenika raspoređenih u osam razrednih odjela. Uz redoviti odgojno-obrazovni rad, tijekom godine planiran je niz projekata i aktivnosti kojima se dodatno obogaćuje život škole, povezuje učenike i djelatnike te snažnije otvara Kolegij prema lokalnoj zajednici.
Sudjelovanje u projektu »Štrumpfovi govore europske jezike« samo je jedna od srednjoškolskih aktivnosti koja je ispala efektna.
– Jedan je to u nizu kreativnih zadataka za čiju smo realizaciju imali jako kratak rok. Prihvatile smo ga svjesne da smo vremenski ograničene, ali imajući u vidu naše divne učenike koji rado surađuju. Obje jako volimo dijalekte i mjesne govore tako da i međusobno ćakulamo po domaće pa čak i s nekim učenicima, prenijele su profesorice engleskog jezika Katarina Breščić Šegota i Andrejina Jugovac, iz Svetog Petra u Šumi i Žminja.
U Pazinskom kolegiju tradicionalno obilježavaju Europski dan jezika, kako projektnim aktivnostima od kojih su neke bile nagrađene, tako i posjetom Zagrebu, odnosno institucijama koje službeno obilježavaju taj dan, te je i ove godine grupa od pedesetak učenika od 1. do 4. razreda i klasičnog i jezičnog odijeljenja, otputovala u Zagreb, gdje su svi sudjelovali u radionici prevođenja dok su neki, sudjelovali u i službenom programu.
KONZULTACIJE S NONIĆIMA
U ovogodišnjem izdanju, multimedijalni centar Doživi Europu u Zagrebu, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, odnosno Europske komisije, posredstvom bivše učenice Hane Car, ponudio je da se gimnazijalci pridruže ne samo u obilježavanju Europskog dana jezika već i Međunarodnog dana prevoditelja, prisustvuju interaktivnoj radionici na temu prevođenja i uključe u projekt putujuće izložbe stripova »Štrumpfovi govore europske jezike«. Osmislili su i uvodnu prezentaciju o čakavštini budući je Pazinski kolegij škola u koju se upisuju učenici iz cijele Istre, a i šire, i ima izvornih govornika dijalekta iz različitih dijelova Istre.
Kod samog stripa pazinski gimnazijalci dobili su prevesti tekst naratora i dijaloge dva lika, Papa Štrumpfa i Astroštrumpfa. Svakom liku dali su jedan mjesni govor. Narator, Damjan Levak iz Livaki kaže kako se u prevođenju susreo s problemima kako prevesti određene riječi koje su previše standardizirane i nema ih u mjesnom govoru.
– S obzirom da sam mlađi govornik i više sam pod utjecajem standardnog hrvatskog jezika, konzultirao sam se s roditeljima i nonićima i došli smo do prihvatljivog rješenja, istaknuo je Levak. U djetinjstvu je, kazao je također, gledao crtiće o Štrumpfovima. Čitao je i stripove o njima koje mu je nona kupovala na kiosku Tiska i nije ni sanjao da će ih ikada prevoditi.
– Bilo je jako zanimljivo. Mislim da je bitno da se i stripovi prevode na mjesne govore i dijalekte da bi se predstavili diljem Europe. Mi koji smo iz manjih sredina, u osnovnoj smo školi pričali na čakavskom, za razliku od većih sredina poput Pazina gdje većina učenika govori na književnom standardu, naglasio je Levak.
Infobox (Anterfile):
Najglavniji Štrumpf je Ćaća Štrumpf. Ondeka su anke Študijani, ki svima soli pamet, Lahdodelac, Pojidež, Brontulon i ti drugi, a tu je i anke Štrumpf ki saku večer bali va zvizde i sanjari
Infobox (Okvir):
DOMA VAJKA GOVORIMO ĆO, TO JE KAO AMERIKANCI KAD KAŽU BRO
Zanimljivosti prijevodu daju upravo posebnosti pojedinih mjesnih govora. Primjerice, često korištenje riječi ćo. »Astroštrumpf ima samo jenu žeju, da jeneg dana more zletiti i doj do jeneg od dalekih planeti. Kako da ja doštrumpfan do teg mesta, ćo?«
– Mi doma vajka govorimo sa ćo, to je kao Amerikanci kad kažu bro, kužite, upitao nas je Paolo Vojsković iz Marcani kod Gračišća. Uz njega prevoditelji su bili i Val Horvat iz Pazina te Mateja Načinović iz okolice Labina.
– Dobar je to način da populariziramo hrvatske dijalekte kroz nešto tako popularno poput Štrumpfova, zaključio je Horvat.