Uoči isteka roka za donošenje odluke američke vlade 29. studenog, u Sjedinjenim Američkim Državama zaoštrava se sukob poslovnog sektora oko uvođenja potencijalnih novih carina na robu iz Vijetnama. Službeni podnesci predani Uredu američkog trgovačkog predstavnika u sklopu istrage prema Odjeljku 301 pokazuju oštru podijeljenost, pri čemu se globalni tehnološki divovi poput Tesle i Samsunga izričito protive novim nametima, dok pojedine domaće industrije i udruženja zahtijevaju uvođenje kaznenih mjera.

Trgovinska situacija već je opterećena trenutnom općom dodatnom carinskom stopom od 12,5 posto na robu iz Vijetnama, a sad se otvaraju vrata uvođenju znatno viših kaznenih carina ili sektorskih ograničenja. Ključni razlog zašto je Washington usmjerio fokus na Vijetnam leži u naglom rastu američkog trgovačkog deficita s tom zemljom, što je izravna posljedica carinskog rata s Kinom. Kako bi zaobišle visoke američke carine na kinesku robu, brojne kompanije — ali i same kineske tvrtke — uložile su milijarde dolara u preseljenje svojih proizvodnih pogona u Vijetnam. Taj je manevar omogućio plasiranje robe na američko tržište s povoljnijim carinskim stopama pod oznakom vijetnamskog podrijetla, no ujedno je potaknuo američke regulatore na uvođenje strožih istraga i provjera podrijetla robe.

Kada je riječ o prisutnosti vodećih kompanija u Vijetnamu, Samsung ondje ima goleme i ključne proizvodne pogone. Južnokorejski je div u Vijetnam dosad uložio oko 25 milijardi dolara te tu zemlju koristi kao svoju najveću globalnu bazu za proizvodnju pametnih telefona, kućanskih aparata i mrežne opreme namijenjene izvozu na američko i svjetsko tržište. S druge strane, Tesla nema vlastite tvornice automobila u Vijetnamu, ali snažno ovisi o vijetnamskoj industriji kao dobavljaču. Iz Tesle su u dopisu upozorili da se napredne komponente i oprema za preciznu proizvodnju koje uvoze iz Vijetnama trenutno ne mogu u dostatnim količinama nabaviti unutar Sjedinjenih Država, pa bi dodavanje viših carina ozbiljno narušilo njihove lance opskrbe i povećalo troškove.

Ovaj slučaj dobiva dodatnu političku težinu i zbog činjenice da je čelnik Tesle Elon Musk jedan od najvećih donatora u američkoj politici koji je sa stotinama milijuna dolara obilato podržavao republikanske kandidate i kampanju aktualne vlasti. Zbog toga se u Washingtonu stvara osjetljiva dinamika u kojoj se administracija mora nositi s pritiskom domaćih industrija koje traže protekcionističke carine i zahtjevima vlastitog ključnog političkog saveznika i donatora čija se kompanija oštro protivi nametima.

Slično razmišljaju i drugi protivnici carina, poput velikih maloprodajnih lanaca te proizvođača odjeće, obuće i potrošačke elektronike, koji ističu da bi novi nameti doveli do skoka cijena za krajnje potrošače. S druge strane, uvođenje viših carina snažno zagovaraju američki proizvođači čelika, drvne građe, plodova mora i solarnih panela koji traže zaštitu od jeftinijeg uvoza. Istodobno, industrija zabave i softvera predvođena udruženjem Motion Picture Association traži oštrije mjere zbog nedovoljne zaštite intelektualnog vlasništva i rasprostranjenog internetskog piratstva u Vijetnamu.