Domaće gospodarstvo zasad odolijeva povišenoj globalnoj neizvjesnosti, a ključan izvor rasta snažna je domaća potražnja. Nakon slabog rasta u prvoj polovini godine, gospodarska je aktivnost tijekom ljeta opet ojačala. Kratkoročni izgledi i nadalje su relativno povoljni. Domaća bi potražnja trebala ostati glavni oslonac rasta, uz postupno jačanje doprinosa inozemne. Međutim, znatna ovisnost hrvatskog gospodarstva o uvozu energenata povećava njegovu osjetljivost na energetske šokove, stoga bi snažniji rast cijena energenata mogao ponovno pojačati inflacijske pritiske, te nepovoljno djelovati na osobnu potrošnju, sposobnost otplate duga i gospodarski rast, upozorava Hrvatska narodna banka u najnovijem broju publikacije Makroprudencijalna dijagnostika.

Fiskalni kriteriji

Kažu da se izloženost financijskog sustava rizicima zadržala na umjereno povišenoj razini. HNB ovaj puta upozorava i na rastuće fiskalne rizike, ali i bankarske, te s njima povezane kreditne i rizike na tržištu nekretnina. Opisuju kako sukob na Bliskom istoku stvara inflacijske pritiske preko viših cijena energije te bi se inflacija u europodručju mogla zadržati iznad cilja od 2 posto duže no se očekivalo.

Stoga je ECB već dvaput podizao ključne kamatne stope, a tržišta očekuju njihova daljnja povećanja. Istodobno je, upozorava HNB, porasla i terminska premija u europodručju, veće su potrebe država za zaduživanjem, pa su, kažu, »porasli i prinosi na hrvatske državne obveznice«. Navode i da je prijenos rasta kamatnih stopa na kredite stanovništvu zasad ograničen zbog bankarske konkurencije i visoke likvidnosti. No, poduzeća ga osjete više.

Davor Puklavec/PIXSELL

– Iako se u 2026. očekuje restriktivan karakter fiskalne politike, rizici za financijsku stabilnost povezani s državnim proračunom povišeni su, te proizlaze iz visokih proračunskih rashoda i velike izloženosti banaka prema državi. Prema projekcijama Ministarstva financija, strukturni primarni saldo trebao bi se ove godine i sljedećih nekoliko godina blago poboljšavati, uz nastavak smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. Unatoč tome, postupno iščezavanje doprinosa povoljnih cikličkih kretanja trebalo bi zadržati proračunski manjak u blizini referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a, što javne financije čini osjetljivima na moguće nepovoljne makroekonomske šokove, tvrde u HNB-u. Kažu i da je ostvarenje planirane fiskalne prilagodbe izloženo »određenim rizicima«, ponajprije zbog povećanih zahtjeva za financiranje obrane, ali i mjera za ublažavanje energetskog šoka. Također, navodi HNB, »udio izloženosti hrvatskih banaka prema središnjoj državi u ukupnoj imovini najviši je u EU-u, te nastavlja rasti, što upućuje na izraženu povezanost javnog i financijskog sektora i povećava mogućnost prijenosa fiskalnih poremećaja na bankovni sustav«.

Izloženost tvrtkama

HNB se osvrće i na tržište nekretnina pa kaže da ograničena ponuda uz snažnu potražnju stvara daljnji pritisak na rast cijena od 12,7 posto na godišnjoj razini. I porezne olakšice za mlade, primjećuju, također podupiru snažnu potražnju. Upozoravaju međutim da bi pad dohodaka uz pooštravanje financiranja mogli znatnije smanjiti i potražnju, koja je još na rekordno visokoj razini. Krediti kućanstvima, kažu, pak i dalje rastu po visokim stopama, a u drugom su kvartalu i dodatno ubrzali. Pogotovo je ojačao zamah nestambenih (gotovinci). Radi sprječavanja rizika, HNB je od ovog mjeseca bankama dodatno »otežao« kreditiranje. No, HNB ovdje posebno upozorava na rizike kreditiranja poduzeća. Stopa rasta njihovih kredita od 10 posto uglavnom se, kažu, odnosi na malen broj velikih poduzeća. Čak 60 posto svih kredita poduzećima otpada na 1 posto najvećih dužnika, njih oko 350. »Budući da se iste grupacije pojavljuju u portfeljima više banaka, poteškoće jednog dužnika mogu ih pogoditi istodobno, što pojačava ranjivost sustava«, tvrdi HNB.

Banke izvlače dividendu

HNB upozorava i da snažan rast plasmana banaka uz istodobno pojačane isplate dividenda smanjuju stopu kapitala, koja se na kraju lipnja spustila na 22,1 posto, što je najniža razina u proteklih desetak godina. Profitabilnost banaka nastavila se smanjivati, ali je i dalje visoka, no njezin doprinos jačanju otpornosti banaka slabi jer se znatan dio dobiti isplaćuje u obliku dividenda, kaže HNB. Određeni rizik nosi i sekuritizacija, a ako »banke te transakcije umjesto za dodatno kreditiranje koriste za povećane isplate vlasnicima, smanjuje se agregatna otpornost sustava«