Cijene hrane već su dugo među glavnim brigama potrošača, pa svaki podatak o njihovu padu privlači pozornost. Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene hrane i bezalkoholnih pića u rujnu 2026. bile su 0,5 posto niže nego u istom mjesecu prošle godine.

Istodobno su ukupne potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto.

Ti podaci pokazuju da se cijene ne kreću jednako u svim kategorijama potrošnje. Dok su hrana i bezalkoholna pića zabilježili godišnji pad, ukupna razina potrošačkih cijena nastavila je rasti. Zato pad cijena hrane ne znači automatski i pojeftinjenje života u cjelini.

Važno je pritom razlikovati promjenu cijena od njihove dosegnute razine. Ako je određeni proizvod prethodnih godina znatno poskupio, a zatim mu je cijena počela padati, to ne znači nužno da je ponovno dostupan po cijeni kakvu je imao prije poskupljenja. Jednako tako, statistički pad cijena u jednoj kategoriji ne znači da su pojeftinile sve namirnice koje građani svakodnevno kupuju.

Upravo u takvom kontekstu SPAR Hrvatska iznosi vlastite podatke o cijenama, naglašavajući da su brojni proizvodi iz njegova asortimana danas povoljniji nego u svibnju 2025. godine.

Prema SPAR-ovom priopćenju, analiza više od 10.000 proizvoda pokazala je da su obuhvaćeni artikli zadržali istu ili nižu cijenu u usporedbi sa svibnjem 2025. godine. SPAR posebno izdvaja robnu marku S-BUDGET, kod koje je, prema njegovim navodima, 75 posto asortimana zadržalo postojeće cijene ili pojeftinilo.

Među primjerima koje kompanija navodi nalazi se maslac S-BUDGET od 250 grama, čija je cijena pala s 2,79 na 1,99 eura, što je smanjenje od 28,67 posto. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Orgula od jedne litre pojeftinilo je s 13,49 na 10,99 eura, odnosno 18,53 posto.

Niže cijene navedene su i za druge proizvode iz svakodnevne kupnje. Krastavci S-BUDGET od 670 grama pojeftinili su s 1,65 na 1,39 eura, a kikiriki u ljusci S-BUDGET od 400 grama s 1,85 na 1,59 eura. Kilogram riže S-BUDGET Parboiled stoji 1,99 eura umjesto prijašnjih 2,19 eura.

SPAR navodi i pojeftinjenja svježeg posnog sira President od 200 grama, s 1,49 na 1,39 eura, te tjestenine Barilla Penne Rigate od 500 grama, s 1,95 na 1,89 eura. Među primjerima su i kapsule za pranje rublja Ariel Extra Hygiene te toaletni papir Violeta Pamuk.

Navedene cijene odnose se na usporedbu 2. svibnja 2025. i 14. listopada 2026. godine. Riječ je o podacima koje je dostavio trgovac, a oni pokazuju promjene cijena konkretnih proizvoda u njegovoj ponudi. Međutim, iz tih primjera nije moguće zaključiti kako su se u istom razdoblju kretale cijene cjelokupnog asortimana niti kakva je ukupna promjena troška kupnje za prosječno kućanstvo.

Podatak da analiza obuhvaća više od 10.000 proizvoda zvuči opsežno, no za potpuno razumijevanje rezultata važna je i metodologija. U dostavljenom komentaru SPAR ne iznosi detaljnu strukturu analiziranog skupa, kriterije odabira proizvoda ni objašnjenje jesu li uspoređivane isključivo redovne cijene ili i akcijske ponude.

Bez tih informacija ne treba unaprijed dovoditi u pitanje točnost navedenih cijena, ali treba jasno odvojiti ono što kompanija potvrđuje od zaključaka koji iz njezinih podataka još ne proizlaze.

Primjerice, nije isto jesu li cijene deset tisuća proizvoda ostale nepromijenjene ili niže i koliko ti proizvodi sudjeluju u ukupnoj potrošnji kućanstava. Za potrošača koji redovito kupuje određenu namirnicu njezino pojeftinjenje može biti važno. No ako su drugi proizvodi koje kupuje poskupjeli, njegov ukupni račun ne mora biti niži.

Za procjenu stvarnog učinka na kućni budžet zato nije dovoljno znati koliko je proizvoda zadržalo ili snizilo cijenu. Važno je i koliko se često ti proizvodi kupuju, koliki dio potrošnje predstavljaju te kako su se mijenjale cijene ostalih artikala.
SPAR-ovi podaci, dakle, mogu poslužiti kao prikaz kretanja cijena u njegovoj ponudi, ali nisu zamjena za analizu ukupnog troška prehrane.

Još jedno pitanje na koje dostavljeni podaci ne odgovaraju jest kako se SPAR-ove cijene uspoređuju s cijenama istih proizvoda u drugim trgovačkim lancima.

Činjenica da je neki proizvod danas jeftiniji nego u svibnju 2025. govori o njegovoj promjeni cijene u tom razdoblju, ali ne i o tome je li trenutačno povoljniji nego kod konkurencije. Za takvu usporedbu trebalo bi provjeriti cijene istih proizvoda i pakiranja u više trgovina, po mogućnosti na isti datum, uz jasno razlikovanje redovnih i akcijskih cijena.

Jednako tako, deset odabranih primjera pojeftinjenja ne otkriva koliko bi potrošač danas platio ukupnu košaricu koju je kupovao prije godinu i pol. Za takav zaključak trebalo bi usporediti cijene istih ili usporedivih proizvoda u istim količinama kroz cijelo promatrano razdoblje.

To ne znači da su pojeftinjenja koja SPAR navodi nevažna. Ona mogu predstavljati konkretnu uštedu pri kupnji pojedinih proizvoda. No bez usporedbe s konkurencijom i ukupnim troškom košarice ne može se utvrditi koliko se ta ušteda odražava na cjelokupne izdatke kućanstava.

Ako cijene hrane na godišnjoj razini padaju, zašto građani i dalje toliko pozornosti posvećuju iznosima na računima iz trgovina? Jedan je dio odgovora u činjenici da niža stopa promjene cijena ne znači nužno i niske cijene.

Troškovi kućanstava pritom ne ovise samo o hrani. Energija i različite usluge, uključujući ugostiteljstvo, također utječu na raspoloživi novac. Zato pojeftinjenje dijela namirnica ne mora biti dovoljno da bi građani osjetili znatnije financijsko olakšanje.

SPAR u svojem komentaru naglašava važnost pripreme obroka kod kuće. Prema podacima koje kompanija navodi, 53 posto građana u dobi od 15 do 75 godina ističe da im hrana predstavlja veliko zadovoljstvo, dok 57 posto često sudjeluje u zajedničkim obrocima kod kuće. Kuhanje ili pečenje kao hobi navodi 33 posto ispitanika.

Podaci TGI Mediane za usporedna razdoblja 2025/1 i 2026/1 pokazuju i interes za kulinarske sadržaje. Prema podacima navedenima u SPAR-ovu materijalu, 30 posto građana vrlo je zainteresirano za teme hrane i pića u dnevnim novinama i časopisima, 22 posto za kuhanje i recepte, a 35 posto voli gledati televizijske emisije o kuhanju i hrani. Društvene mreže za praćenje recepata i kuharskih ideja koristi 31 posto građana, u usporedbi s 27 posto godinu ranije.

Ti podaci upućuju na to da hrana i kuhanje imaju važno mjesto u svakodnevici građana. Ipak, ne pokazuju da ljudi sve češće kuhaju zbog visokih cijena niti koliko im troškovi prehrane opterećuju kućni budžet. Za takve bi zaključke bili potrebni podaci koji izravno mjere razloge promjene prehrambenih navika i financijsko opterećenje kućanstava.

Službeni podaci DZS-a i primjeri koje navodi SPAR odgovaraju na različita pitanja. DZS prati kretanje cijena na razini statistički obuhvaćenog tržišta, dok SPAR izdvaja promjene cijena proizvoda iz vlastite ponude. Obje vrste podataka mogu biti korisne, ali ne govore isto.

Za cjelovitiju procjenu trebalo bi znati kako su se u duljem razdoblju mijenjale cijene različitih skupina namirnica, koliko je koštala usporediva košarica proizvoda te kako se taj trošak mijenjao u odnosu na prihode kućanstava. U slučaju SPAR-a dodatnu bi jasnoću pružilo detaljnije objašnjenje metodologije analize više od 10.000 proizvoda, kao i usporedba s cijenama istih proizvoda kod drugih trgovaca.

Pojeftinjenje maslaca, maslinova ulja ili riže može biti dobra vijest za kupce koji te proizvode redovito kupuju. No tek bi usporedba ukupnih izdataka pokazala koliko se takve promjene doista odražavaju na svakodnevni život.