Čistiji zrak, nova pravila za klimatska ulaganja i mogućnost da poljoprivrednici financijski vrednuju dokazano skladištenje ugljika – to su neke od promjena koje donose četiri propisa predstavljena u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Njima se nastoji unaprijediti zaštita zdravlja i okoliša, jasnije urediti upravljanje javnim novcem te stvoriti uvjeti za učinkovitiju provedbu klimatskih ciljeva.
Među predstavljenim dokumentima najvažniji je nacrt novog Zakona o zaštiti zraka, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima.

Uz njega su predstavljeni prijedlog uredbe o provedbi Modernizacijskog fonda, pravilnik o ugljičnom certificiranju te nova pravila o korištenju donacija i vlastitih prihoda javnih institucija. Sva četiri propisa prije donošenja prolaze postupak javnog savjetovanja. Državni tajnik Željko Vuković poručio je kako je cilj predloženih promjena jasnije definirati odgovornosti i unaprijediti sustav zaštite okoliša, uz stvaranje kvalitetnijih uvjeta za ulaganja u zelenu tranziciju. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na kvalitetu zraka koji svakodnevno udišemo. Novim zakonom Hrvatska će se prilagoditi Direktivi EU-a 2024/2881 o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu, a od 2030. predviđena je primjena strožih graničnih vrijednosti za pojedine onečišćujuće tvari, uključujući lebdeće čestice PM2,5 i PM10 te dušikov dioksid.

Prema riječima Marija Stipetića, ravnatelja Uprave za klimatsku tranziciju, promjene
obuhvaćaju i modernizaciju praćenja, procjene i modeliranja onečišćenja. Posebna pozornost posvetit će se područjima u kojima su dopuštene vrijednosti prekoračene, gdje će se mjere za poboljšanje kvalitete zraka trebati planirati učinkovitije, uz preciznije utvrđene odgovornosti nadležnih institucija.
Predviđa se i uspostava posebnih lokacija za detaljnije praćenje stanja zraka te bolje informiranje građana tijekom izvanrednih događaja, poput velikih požara. Dodatni registri trebali bi omogućiti bolji uvid u emisije iz malih kućnih ložišta i strojeva koji se koriste izvan cestovnog prometa. Prijedlog zakona uređuje i mogućnost pristupa pravosuđu te naknade štete za narušavanje zdravlja uzrokovano kršenjem europskih propisa o kvaliteti zraka, kao i prekršajnu odgovornost. Ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i povećanje energetske učinkovitosti u fokusu su prijedloga uredbe o provedbi Modernizacijskog fonda u Hrvatskoj.

Tim se dokumentom preciziraju postupci odabira i provedbe projekata, rokovi za podnošenje prijedloga, ostvarivanje prihoda te praćenje rezultata i izvješćivanje Europske komisije. Fond pruža potporu državama članicama u provedbi klimatskih ciljeva, a nova pravila trebala bi jasnije odrediti način upravljanja sredstvima i odgovornosti uključenih institucija.

Nacionalni okvir pritom se usklađuje s promjenama europskih propisa, dok se provedba Inovacijskog fonda, za koju je zadužena Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), izdvaja iz domaćeg regulatornog okvira za Modernizacijski fond. Za poljoprivrednike bi posebno zanimljiv mogao biti sustav ugljičnog certificiranja, kojim se nastoji klimatski doprinos poljoprivrednih praksi pretvoriti u mjerljiv i provjerljiv rezultat. Ako odgovarajućim postupcima povećaju skladištenje ugljika u tlu, poljoprivrednici bi ostvareni učinak mogli certificirati i, u skladu s pravilima odgovarajuće sheme i tržišta, ponuditi zainteresiranim kupcima. Takva mogućnost ipak neće biti automatska. Potrebno je dokazati dodatno uklanjanje ugljika, provesti mjerenja te osigurati neovisnu provjeru i certifikaciju prema zajedničkoj metodologiji. Tek tako potvrđeni klimatski rezultati mogu dobiti formalno priznatu vrijednost.

Ugljično certificiranje dobrovoljni je okvir koji ne zamjenjuje smanjenje emisija stakleničkih plinova niti je dio sustava trgovanja emisijama EU ETS. Njegova je svrha osigurati vjerodostojnost ostvarenih rezultata i omogućiti njihovo gospodarsko vrednovanje, čime se poljoprivrednim gospodarstvima potencijalno otvara dodatna mogućnost prihoda. Posljednji predstavljeni propis odnosi se na korištenje nenamjenskih donacija i vlastitih
prihoda proračunskih korisnika u nadležnosti Ministarstva. Nova pravila obuhvatit će javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode, Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer” te Državni hidrometeorološki zavod. Glavna tajnica Ministarstva Martina Horvatić objasnila je da su dosadašnjim propisom bila obuhvaćena samo upravljačka tijela zaštićenih prirodnih područja, dok se sada jedinstvena pravila proširuju na sve navedene ustanove.
Namjera je preciznije urediti ostvarivanje i korištenje vlastitih prihoda i donacija, osigurati odgovornije poslovanje te ojačati nadzor nad raspolaganjem javnim sredstvima. Predstavljeni paket tako povezuje nekoliko važnih područja javne politike: zaštitu zdravlja kroz čišći zrak, financiranje energetske tranzicije, razvoj poticaja za klimatski odgovornu poljoprivredu i transparentnije poslovanje javnih institucija. Koliko će predložena rješenja pridonijeti tim ciljevima, ovisit će i o njihovoj konačnoj verziji te provedbi nakon završetka zakonodavnog postupka.