Marija Vučković / Foto Davor Kovačević
Ne krivim ljude ni malo. Mislim da s ljudima treba razgovarati. Ali oporba čini sve što može da se taj otpad ne sanira, poručila je
povezane vijesti
Nakon što su stanovnici Koromačnog i Labinštine u četvrtak navečer blokirali cestu prema cementari Holcim, protiveći se dovozu i spaljivanju dijela otpada iz Gospića, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković poručila da je riječ o neopasnom otpadu koji će se u cementari koristiti kao zamjensko gorivo, u količini koja, prema njezinim riječima, predstavlja manje od 0,5 posto uobičajene količine otpada koji cementare koriste u tu svrhu.
Građani su pak poručili da ne žele dopustiti da se cementara pretvori u spalionicu otpada te najavili nastavak prosvjeda i blokada.
“Mislim da su mnogi ljudi trenutno zbunjeni”
Vlada je početkom rujna, nakon što je odabrani izvođač odustao od posla, odlučila da se oko 650 tona neopasnog otpada uskladištenog u velikim »big bag« vrećama na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću zbrine u cementarama Holcim u Koromačnom i Nexe u Našicama. Za taj je posao predviđen rok od 45 dana.
– Mi pokušavamo razgovarati i objašnjavati ljudima što se događa i o čemu se ovdje radi. Mislim da su mnogi ljudi u Hrvatskoj trenutno zbunjeni i mi se moramo dodatno truditi razjasniti sve što građani čuju, uz sve formalne postupke koje provodimo i sve aktivnosti na sanaciji, rekla je Vučković.
Pritom je naglasila Gospić nije jedina lokacija na kojoj država radi na sanaciji otpada, ali je postao svojevrsna paradigma zbog količine otpada, položaja lokacije i činjenice da se nalazi u krškom području.
– Radimo i na drugim lokacijama. Imamo otpada koji je ilegalno odložen, odnosno crne točke i točke onečišćenja, bez odgovarajuće dokumentacije, a riječ je i o opasnom otpadu. O tome se danas vrlo malo govori, spomenula je Vučković.
Posao u četiri faze
Prema aktualnom planu sanacije lokacije PPK Velebit, cijeli je posao podijeljen u četiri faze. Prva obuhvaća oko 4500 tona rasutog opasnog otpada, druga oko 650 tona neopasnog otpada u vrećama, treća gotovo 33.000 tona zakopanog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenom, dok se četvrta odnosi na oko 6000 tona otpada u postojećim objektima i silosu.
Upravo je druga faza, ona koja je izazvala prosvjede u Koromačnom, prema ministričinim riječima »najlakša, najmanja i najblaža«, s obzirom na količinu i karakteristike otpada.
– Mi govorimo o dvije cementare za koje je Vlada donijela odluku nakon što je izvođač koji je bio odabran odustao od obavljanja posla. Te cementare imaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom, za određene vrste neopasnog otpada, i taj posao rade godinama, navela je Vučković.
Prema podacima Vlade i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, riječ je o energetskom oporabljenju neopasnog otpada kao zamjenskog goriva u cementarama koje za to imaju odgovarajuće tehničke mogućnosti i dozvole
. Za tu fazu predviđeno je oko 390.000 eura. Vučković tvrdi i da je otpad prije odluke o njegovu zbrinjavanju detaljno analiziran.
– Državni inspektorat radio je analize, a mi smo napravili analize na 48 uzoraka i svi su pokazali da je riječ o neopasnom otpadu. Da nije tako, mi ovaj postupak ne bismo ni mogli provoditi, iskatnula je ministrica.
Upozorenje stručnjaka Šarca
Istodobno, oko karakteristika otpada i njegove prikladnosti za korištenje kao goriva u cementarama postoji javna rasprava. Stručnjak za tehnologije obrade otpada Renato Šarc upozorio je proteklog tjedna da dostupni rezultati analiza pokazuju heterogenost otpada i ograničenja za njegovu uporabu kao goriva u cementnoj industriji. Ministrica, međutim, inzistira na tome da se cijeli postupak provede uz višestruke kontrole.
– Molila bih sve da razumiju o čemu se radi i da nas puste u sve mjere kontrole, nadzora i analiza koje, osim nas, moraju provoditi i same cementare.
One to rade i zbog zaštite svojeg proizvodnog procesa i postrojenja, zbog obveza koje imaju pri kontroli emisija, a često su i pod inspekcijskim nadzorom. Ako treba, uzimat ćemo uzorke i dalje.
Molim sve da nas puste da odradimo fazu koju nazivamo fazom dva, koja je najlakša i najmanja, i količinski i s obzirom na karakteristike otpada, poručila je Vučković.
U Koromačnom, međutim, dio stanovnika na takva objašnjenja ne pristaje. U četvrtak su prosvjednici poručili da ne žele da se cementara pretvori u spalionicu otpada te najavili nove akcije. Blokada je protekla bez incidenata.
Vučković: Žao mi je, razumijemo ljude
Vučković kaže da razumije takvu zabrinutost, posebno stanovnika koji desetljećima žive uz industrijska postrojenja.
– Žao mi je što se ovo događa. Mi razumijemo ljude. Nikada nije isto živjeti pored industrijskih postrojenja i bez industrijskih postrojenja. Znam dobro o čemu govorim.
Dolazim iz grada koji je imao tvornicu azbesta, druge tvornice koje su imale teške transporte i terete, grada koji je bio druga hrvatska luka u neretvanskoj okolini, s malim pitoresknim mjestima oko sebe, a luka se bazirala na rasutim teretima, prometu i BiH.
To nikada nije jednako ugodno kao život bez toga. Ali to je potrebno i bez toga se ne može živjeti, navela je Vučković.
Ministrica istodobno odbacuje tvrdnje da država u ovom slučaju nije dovoljno transparentna. Kaže da se uz ovaj postupak provodi niz analiza i kontrola te da se javnost obavještava o aktivnostima.
– Iako ćete čuti da nismo transparentni, kada bismo istraživali, vidjeli bismo da ne možemo pronaći transparentniji primjer, tvrdi Vučković, dok oporbu optužuje da politički koristi nezadovoljstvo građana i da joj nije cilj omogućiti sanaciju otpada.
– Ne krivim ljude ni malo. Mislim da s ljudima treba razgovarati. Ali oporba čini sve što može da se taj otpad ne sanira. Da imaju temu, poručila je.