Srpski državljani u Rijeci ipak nemaju gdje glasati: Biračkog mjesta nema na konačnom popisu

Srpski državljani koji žive na području Primorsko-goranske, Istarske, Karlovačke i Ličko-senjske županije mogli su se do početka listopada prijaviti za glasanje na parlamentarnim izborima u Srbiji u riječkom Generalnom konzulatu. No nakon zaključenja prijava 3. listopada i objave konačnog popisa biračkih mjesta na kojima će se 25. listopada glasati izvan Srbije, Rijeke na tom popisu nema. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj su predviđena biračka mjesta u Veleposlanstvu Srbije u Zagrebu i Generalnom konzulatu u Vukovaru – početni poziv na prijavu, dakle, nije isto što i konačna odluka o otvaranju biračkog mjesta.

Naime, Generalni konzulat Republike Srbije u Rijeci 10. rujna objavio je obavijest kojom je pozvao srpske državljane s boravištem u četiri navedene hrvatske županije, uz važeću srpsku putovnicu ili osobnu iskaznicu, da podnesu zahtjev za glasanje u konzulatu. Rok za prijavu bio je do 3. listopada, a birači su upozoreni da zahtjeve dostave što ranije kako bi bili pravodobno uneseni u sustav.

Međutim, u obavijesti je stajao i važan uvjet: biračko mjesto određuje se ako se za glasanje prijavi najmanje 100 zainteresiranih birača. Nakon isteka roka i objave konačnog popisa biračkih mjesta za glasanje u inozemstvu, ostalo je nejasno je li taj uvjet u Rijeci ispunjen i, ako nije, zbog čega.

Pokušali smo dobiti odgovor od Generalnog konzulata Srbije u Rijeci i Veleposlanstva Srbije u Hrvatskoj, no na poslane upite nismo dobili odgovor. Stoga zasad nije moguće pouzdano utvrditi koliko se birača prijavilo u Rijeci ni je li izostanak biračkog mjesta posljedica nedovoljnog broja prijava ili neke druge odluke nadležnih tijela.

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije Zoran Stanković smatra da među pripadnicima srpske zajednice u ovom dijelu Hrvatske ne postoji velik interes za glasanje na izborima u Srbiji. Kao razloge navodi dobnu strukturu stanovništva, slabiju pokretljivost starijih osoba, nezainteresiranost dijela mladih za politički angažman te financijske prepreke.

– Prema mojim saznanjima, nema velikog interesa za glasanje. Među pripadnicima srpske zajednice nema mnogo mladih i pokretnih ljudi, starijima je otežano kretanje, a mladi nisu zainteresirani za javni angažman koji, budimo iskreni, često donosi samo probleme, rekao je Stanković za Novi list.

Dodaje kako se ne planira organizirani prijevoz birača u Zagreb, gdje je glasanje predviđeno u Veleposlanstvu Srbije, te procjenjuje da neće biti ni mnogo individualnih odlazaka zbog troškova puta i slabijeg imovinskog stanja dijela stanovništva.

Prema njegovim riječima, građani se dosad nisu obraćali Vijeću srpske nacionalne manjine s pitanjima o izborima, a smatra i da izostanak riječkog biračkog mjesta ne bi trebalo pretvarati u politički problem.

– Svaka država ima pravo organizirati izbore u skladu sa svojim izbornim zakonodavstvom. Broj takvih glasova relativno je malen pa, osim simboličkog značenja, teško može utjecati na izborni rezultat, smatra Stanković.

Stanković pritom iznosi i osobni stav o glasanju državljana koji žive izvan matične države. Smatra da bi pravo glasa na nacionalnim izborima trebalo biti povezano s prebivalištem i doprinosom državi kroz poreze i druge obveze, bez obzira na to o kojoj je zemlji riječ.

– Protivnik sam glasanja dijaspore na izborima u bilo kojoj državi. Smatram da oni koji ne plaćaju porez i ne doprinose državi ne bi trebali odlučivati o njezinoj vlasti. To se odnosi na sve države, pa tako nisam ni za to da Hrvati iz dijaspore glasaju na izborima u Hrvatskoj. Ni sam ne bih glasao na izborima izvan Srbije, kazao je.

Na kraju razgovora istaknuo je da bi se više pozornosti trebalo posvećivati položaju nacionalnih manjina i pitanjima koja dugoročno utječu na njihov opstanak, političku zastupljenost i ostvarivanje zajamčenih prava. Kao jedno od važnih pitanja izdvaja registar stanovništva, odnosno način na koji se evidentiraju pripadnici manjinskih zajednica i kako se ti podaci odražavaju na njihova prava i političko predstavljanje.

– Ako nisi dio većinskog naroda u bilo kojoj državi, moraš se stalno boriti za prava koja su ti zajamčena Ustavom i posebnim zakonima. Važno je hoće li manjine nestajati, biti asimilirane ili će država pronaći načine da ih zaštiti u skladu s europskim dokumentima, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina, poručio je Stanković i dodao da do kraja godine planira posjetiti hrvatsku zajednicu u Subotici kako bi razgovarao o položaju Hrvata u Srbiji i izazovima s kojima se suočavaju.

Bez službenog objašnjenja srpskih izbornih tijela ostaje otvoreno pitanje zašto Rijeka nije dobila potvrđeno biračko mjesto unatoč prethodnom pozivu na prijavu. Odgovor bi razjasnio je li presudan bio nedovoljan broj zainteresiranih birača ili neki drugi razlog, a građanima bi omogućio jasniju informaciju o mogućnosti ostvarivanja biračkog prava u Hrvatskoj.