Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Ante Sanader upozorio je na konferenciji za novinare da se danas prvi put dogodilo da prije rasprave o rebalansu proračuna nije bilo sjednice Odbora za zaštitu okoliša.

Mišljenja je da predsjednica Odbora Dušica Radojčić (Možemo!) svjesno i namjerno nije sazvala sjednicu nego je na konferenciji za novinare iznijela svoje primjedbe na rebalans, ali i na Ministarstvo zaštite okoliša kao i Fond za zaštitu okoliša.

Direktor Uprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen je izrazio čuđenje što ozbiljni ljudi poput bivšeg ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića (SDP) i čelnice resornog Odbora Radojčić (Možemo!) iznose paušalne i netočne podatke, kao i to što Odbor nije raspravljao o rebalansu proračuna na koji Radojčić prijašnjih godina nije imala značajnijih primjedbe.

Napomenuo je kako je njezino pitanje uvijek bilo vezano uz sanaciju Pazina gdje ima 13 tisuća tona ilegalne plastike, što će Vlada sanirati jer su sredstva osigurana, a Fond na napravio plan sanacije.

„Što se tiče tvrdnji da se rebalansom nešto neće ostvariti kada je riječ o gospodarenju otpadom, odgovorno tvrdim da će se svi projekti ostvariti, ovim rebalansom će biti osigurana sva sredstva i neće biti nikakvoga zastoja”, poručio je.

Odbacio je i kritike s ljevice o netransparentnosti poslovanja Fonda, kazavši  kako su svi financijski izvještaji Fonda i financijski planovi objavljeni na stranici Fonda, a strukturirani su sukladno pravilniku Ministastva financija.

Balen je, kada je riječ o Upravi, naveo da su od kraja 2022. pa do rujna 2026. godine, što je vidljivo iz realizacije projekata gospodarenja otpadom i posebnih kategorija otpada, realizirali 764 milijuna eura.

„Čude me i paušalne izjave o nepotrošenih 600 milijuna eura jer su većina tih sredstava preuzete obveze iz područja gospodarenja otpadom, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, dok će se manji dio koristiti u narednim pozivima sljedeće godine”, rekao je.

Osvrnuo se i na kritike zbog oročenja sredstava, kazavši da za gospodarenje otpadom, od sanacije odlagališta, centara za odlaganje otpada, dugoročnih projekata, imaju rezervirana sredstva na računu Fonda kako ne bi stajala besplatno na nekim računima i oroče ih kako bi pridonijeli dodatnim prihodima, s kojim se, primjerice, može pokriti dobar dio plaća.

Iznio je i podatak da je realizacija na kraju 2022. za gospodarenje otpadom posebne kategorije bila 296 milijuna eura, a na kraju 2025. godine bila više od 411 milijuna eura, odnosno za 40 posto više.

Dodao je i kako je na kraju 2022. u Hrvatskoj bilo pet do šest tisuća solara na obiteljskim kućama, a na kraju 2025. preko 30 tisuća, i to većinom iz sredstava Fonda i sredstava koje je osigurala Vlada.

„Samo ove godine, i to je u ovim sredstvima što tvrde da su na računima, raspisali smo poziv od 38 milijuna eura u sklopu paketa mjera Vlade za pomoć građanima za solare i baterije za građane u riziku od siromaštva”, naglasio je Balen.

Opovrgnuo je i tvrdnje da Fond komunalnim društvima gradova i općina ne isplaćuje sredstva, kazavši da je većina tih sredstava, oko 360 milijuna eura, namijenjena lokalnoj upravi i samoupravi.

Najavo je i da će Vlada u narednom periodu putem Fonda osigurati 120 milijuna eura za dovršetke centara za gospodarenje otpadom.

SDP i Možemo! su zatražili da se smijeni Uprava Fonda “zbog 640 milijuna eura viška koji Fond drži na računu i zarađuje na kamatama dok istodobno ne ulaže u infrastrukturu i ne isplaćuje naknade komunalnim društvima.”