Kanabis se često povezuje s opuštanjem i dobrim raspoloženjem, no kod nekih ljudi može izazvati upravo suprotan učinak – tjeskobu, strah, paniku i paranoju.

Znanstvenici su sada identificirali skupinu moždanih stanica koje bi mogle pomoći objasniti zašto se to događa, osobito kada se učinak kanabinoida spoji sa stresnom situacijom. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications pokazalo je da određeni neuroni u središnjoj amigdali, dijelu mozga koji sudjeluje u regulaciji straha, stresa i emocionalnih reakcija, imaju važnu ulogu u pojačavanju ponašanja povezanog s tjeskobom.

Rezultati bi mogli pomoći u razumijevanju zašto se iskustvo koje je u početku ugodno može naglo pretvoriti u neugodno ili zastrašujuće.

“Rezultati ovog istraživanja mogli bi objasniti zašto se dobro iskustvo vrlo brzo može pretvoriti u loše ako osoba konzumira previše kanabisa ili se nađe u stresnoj ili zastrašujućoj situaciji”, rekao je Sachin Patel, neuroznanstvenik i jedan od vodećih autora istraživanja sa Sveučilišta Northwestern.

Znanstvenici pratili reakcije miševa na miris predatora

Istraživači su se usredotočili na neurone u središnjoj amigdali koji proizvode neuropeptid somatostatin. Te stanice, poznate kao SOM neuroni, sudjeluju u regulaciji reakcija na stres i prijetnje.

Kako bi ispitali njihovu ulogu, znanstvenici su proveli pokus na miševima. Jedna je skupina životinja dobila placebo, a druga snažan sintetski kanabinoid CP 55,940.

Nakon toga miševi su izloženi mirisu koji oponaša miris predatora, odnosno spoju sličnom onome koji se nalazi u izmetu lisice. Takav podražaj kod životinja izaziva obrambene reakcije.

Miševi koji su dobili kanabinoid češće su se ukočili i provodili manje vremena u blizini izvora mirisa nego životinje koje su primile placebo. Takve reakcije bile su izraženije pri većim dozama tvari.

Pomoću malih mikroskopa ugrađenih u mozgove životinja znanstvenici su istodobno pratili aktivnost neurona. Utvrdili su da je izlaganje kanabinoidu bilo povezano s pojačanom aktivnošću SOM neurona u središnjoj amigdali, a aktivnost je rasla s dozom primijenjene tvari.

Nalazi upućuju na to da kanabinoidi mogu promijeniti način na koji mozak obrađuje signale povezane s prijetnjom, osobito u stresnim okolnostima.

Blokiranje neurona ublažilo je reakcije straha

U drugom dijelu istraživanja znanstvenici su pokušali utvrditi imaju li ti neuroni izravnu ulogu u ponašanju životinja.

Za to su upotrijebili genetski modificirane miševe te im primijenili virusni sustav koji sadržava toksin za inhibiciju sinaptičkog izlaza ciljnih neurona. Time su nastojali spriječiti te stanice da prenose signale drugim stanicama u mozgu.

Kada su takve životinje dobile kanabinoid i potom bile izložene mirisu predatora, više nisu izbjegavale izvor mirisa u jednakoj mjeri kao miševi kod kojih komunikacija tih neurona nije bila blokirana.

Drugim riječima, ometanje aktivnosti tog neuronskog kruga ublažilo je dio ponašanja povezanog sa strahom i tjeskobom.

Istraživači taj mehanizam uspoređuju s kočnicom. U uobičajenim okolnostima mozak regulira aktivnost neurona uključenih u reakcije na prijetnje. Međutim, kada djeluju kanabinoidi, ta se kontrola može oslabiti, zbog čega reakcija straha postaje pretjerana.

“Veće doze kanabinoida i stres iz okoline djelovali su sinergijski, otpuštajući kočnicu u središnjoj amigdali, što je zauzvrat potaknulo pretjeranu tjeskobu”, objasnio je Patel.

Što to znači za ljude koji konzumiraju kanabis?

Kanabinoidi su skupina tvari koja uključuje THC, glavni psihoaktivni sastojak kanabisa. Iako se kanabis često konzumira zbog očekivanog osjećaja opuštenosti, njegov učinak nije uvijek ugodan.

Novo istraživanje pruža mogući biološki mehanizam za takve reakcije. Ipak, važno je naglasiti da su pokusi provedeni na miševima, kojima je dan sintetski kanabinoid, a ne kanabis u uobičajenom obliku koji ljudi konzumiraju.

Zasad nije potvrđeno djeluje li isti neuronski mehanizam na jednak način u ljudskom mozgu.