Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, koju predvodi John P. A. Ioannidis, objavila je najnoviju studiju o znanstvenoj citiranosti, odnosno listu koja rangira dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, što obuhvaća oko 250.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Objavljene su dvije liste – lista najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru i lista najutjecajnijih znanstvenika za 2025. godinu.

Prestižni popis

Na listi za 2025. godinu nalazi se 149 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je i 13 znanstvenika i znanstvenica Sveučilišta u Rijeci, najvećim dijelom s Medicinskog fakulteta. To su akademik Stipan Jonjić, prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, prof. dr. Robert Domitrović, prof. dr. sc. Herman Haller, prof. dr. Hrvoje Jakovac, prof. dr. Zoran Rumboldt, prof. dr. Davor Štimac, doc. dr. Margarita Brida, dr. sc. Vesna Šupak Smolčić i Andrej Belančić. Na listi su i prof. dr. Sandra Kraljević Pavelić s Fakulteta zdravstvenih studija, prof. dr. Sandra Milić s Medicinskog fakulteta i KBC-a Rijeka te izv. prof. dr. Davor Dragičević s Fakulteta za matematiku.

Prestižni popis ističe vodeće svjetske znanstvenike koji su svojim utjecajem, mjerenim brojem citata, ostvarili značajan doprinos u svojim područjima. Za istraživače, institucije i ljubitelje znanosti predstavlja važan izvor informacija za prepoznavanje izvrsnosti i praćenje vrhunskih znanstvenih doprinosa. Studija je koristila podatke o citiranosti iz baze Scopus na dan 1. kolovoza 2026., a znanstvenike klasificira u 22 znanstvena polja i 174 grane.

Riječki znanstvenici našli su se i na listi dva posto najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru, a riječ je o sedmero znanstvenika, od kojih je šestero s riječkog Medicinskog fakulteta: akademik Stipan Jonjić, prof. dr. Lidija Bilić-Zulle, prof. dr. Robert Domitrović, prof. dr. Zoran Rumboldt, prof. dr. Davor Štimac i prof. dr. sc. Herman Haller te prof. dr. Jasna Peter Katalinić s Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova.

Na listi dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalaze se i dvojica članova Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Nenad Ban i prof. dr. sc. Željko Ivezić, te prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt, jedna od vodećih švedskih robotičarki i dobitnica počasnog doktorata Sveučilišta u Rijeci. Svi troje nalaze se i na listi dva posto najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2025. godinu.

Vrhunski rezultati

Među 20 članova HAZU-a na listi za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalaze se akademici Željko Reiner, Ivica Kostović, Dario Vretenar, Sven Lončarić, Stipan Jonjić, Josip Pečarić, Sanja Martinez, Marko Pećina, Andrej Dujella, Vida Demarin, Bojan Jelaković, Ivo Senjanović i Zvonko Kusić te preminuli akademici Nenad Trinajstić, Svetozar Musić i Stanko Popović. Na njoj su i dopisni članovi Miroslav Radman, Ante Munjiza i Krešimir Pavelić te član suradnik Hrvoje Pandžić.

Na listi za 2025. godinu nalazi se i 15 članova HAZU-a. To su akademici Željko Reiner, Ivica Kostović, Dario Vretenar, Sven Lončarić, Bojan Jelaković, Stipan Jonjić, Josip Pečarić, Andrej Dujella, Slobodan Vukičević i Vida Demarin te preminuli akademici Nenad Trinajstić i Svetozar Musić. Uvršteni su i dopisni član Ante Munjiza te članovi suradnici Hrvoje Pandžić i Ivan Halasz. Među znanstvenicima koji djeluju u inozemstvu na listi za cjelokupnu karijeru nalaze se 34 dopisna člana HAZU-a, a na listi za 2025. godinu njih 27.

Među znanstvenicima koji su se istaknuli svojom citiranošću su i dvojica znanstvenika Specijalne bolnice Sv. Katarina, prof. dr. sc. Dragan Primorac i dr. sc. Vilim Molnar. Primorac se petu godinu zaredom nalazi na listi koja vrednuje citatni utjecaj tijekom cjelokupne znanstvene karijere, a obojica su uvrštena i na zasebnu listu znanstvenog utjecaja za 2025. godinu. Primorac iza sebe ima više od tri desetljeća znanstvenog rada, dok Molnar, liječnik na specijalizaciji iz ortopedije i traumatologije, tek ulazi u razdoblje samostalne istraživačke karijere. Uvrštavanje među dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika nije samo priznanje njihovim osobnim znanstvenim postignućima, nego i snažna potvrda potencijala hrvatske medicine i znanosti. Njihov uspjeh pokazuje da se vrhunski znanstveni rezultati, međunarodno prepoznata istraživanja i nove medicinske spoznaje mogu stvarati i u Hrvatskoj, ravnopravno s vodećim svjetskim znanstvenim središtima.