Bakterija koja uzrokuje proljev i dizenteriju sve je veći javnozdravstveni problem u SAD-u, a neke njezine varijante postaju izrazito otporne na antibiotike.

Riječ je o bakteriji Shigella, koja se osim kontaminiranom hranom i vodom može prenositi i seksualnim kontaktom. Znanstvenike posebno zabrinjava činjenica da za najotpornije oblike infekcije nema odobrenog oralnog antibiotskog lijeka u SAD-u.

Šigeloza uzrokuje proljev, bolove u trbuhu i povišenu temperaturu, a u težim slučajevima može dovesti do dizenterije. Prema procjenama američkih zdravstvenih službi, u SAD-u se godišnje zabilježi oko 450.000 infekcija.

Bakterija se tradicionalno povezuje s konzumacijom kontaminirane hrane ili vode, kao i širenjem među djecom. Međutim, posljednjih desetljeća sve se više pozornosti posvećuje njezinu prijenosu seksualnim kontaktom, osobito među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima.

Točan broj infekcija prenesenih seksualnim putem teško je utvrditi. Naime, pacijenti i zdravstveni djelatnici ne prepoznaju uvijek taj način prijenosa, a podaci o seksualnoj anamnezi nisu sustavno dostupni u svim slučajevima.

Udio izrazito otpornih bakterija naglo raste

Posebnu zabrinutost izazivaju sojevi bakterije Shigella koji su razvili otpornost na više različitih antibiotika. Analiza američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), objavljena 2026. godine, obuhvatila je gotovo 17.000 bakterijskih izolata prikupljenih od 2011. do 2023. godine.

Rezultati su pokazali da je udio izolata izrazito otpornih na lijekove porastao s nula posto u razdoblju od 2011. do 2015. na 8,5 posto u 2023. godini. Od 510 identificiranih izrazito rezistentnih izolata, većina je bila povezana s odraslim muškarcima.

Prema CDC-u, približno trećina pacijenata s takvom infekcijom bila je hospitalizirana. Za ove izrazito otporne sojeve u SAD-u nije dostupan oralni antibiotik odobren za liječenje, što liječnicima dodatno otežava izbor terapije.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

Većina infekcija prolazi bez antibiotske terapije, ali teži slučajevi mogu zahtijevati liječenje. Zbog otpornosti bakterije važno je da liječnik, kada je potrebno, odredi odgovarajuću terapiju na temelju laboratorijskih nalaza, umjesto da se antibiotici uzimaju na svoju ruku.

Zdravstvene službe preporučuju pranje ruku, pažljivu higijenu prije i nakon seksualnog kontakta te izbjegavanje seksualnih aktivnosti tijekom proljeva i najmanje dva tjedna nakon njegova prestanka. Osobe sa simptomima trebale bi se javiti liječniku, osobito ako imaju krvavi proljev, visoku temperaturu ili znakove dehidracije.

Stručnjaci upozoravaju da problem nije ograničen na SAD. Slični trendovi zabilježeni su i u Ujedinjenom Kraljevstvu, što ukazuje na širi izazov za javno zdravstvo: širenje bakterija koje se sve teže liječe uobičajenim antibioticima.