Dvije prijetnje mogle bi imati potencijal za uništenje čovječanstva do kraja ovog stoljeća – zlonamjerna uporaba umjetne inteligencije i nuklearni sukob koji bi mogao izazvati globalnu glad. Na njih upozorava međunarodna skupina znanstvenih stručnjaka u velikoj procjeni globalnih prijetnji zdravlju objavljenoj u časopisu The Lancet.

Istraživanje obuhvaća 17 velikih prijetnji koje bi tijekom ovog stoljeća mogle ozbiljno ugroziti zdravlje i opstanak ljudi. Autori pritom ističu da se katastrofalni scenariji mogu ublažiti i da njihove posljedice nisu neizbježne, ali da je za to potrebno djelovati na vrijeme.

“Zapanjujuć nije samo razmjer tih prijetnji nego i činjenica da čovječanstvo još uvijek može djelovati”, rekao je Christopher J. L. Murray, liječnik i zdravstveni ekonomist sa Sveučilišta Washington te supredsjedatelj Komisije za globalne prijetnje zdravlju u 21. stoljeću.

Prema njegovim riječima, odluke koje današnji čelnici donose u vezi sa svih 17 prijetnji utjecat će na zdravlje i dobrobit budućih generacija.

AI kao potencijalno biološko oružje

Među posebno opasnim scenarijima stručnjaci izdvajaju zlonamjernu uporabu umjetne inteligencije, uključujući njezino korištenje za stvaranje novih bioloških oružja. Druga prijetnja je nuklearni sukob koji bi mogao prouzročiti nuklearnu glad.

Autori procjene smatraju da obje prijetnje, unatoč maloj vjerojatnosti takvog ishoda, imaju potencijal za izazivanje izumiranja čovječanstva do 2100. godine.

U procjeni su razmotrene i druge moguće egzistencijalne prijetnje, poput udara asteroida i erupcija supervulkana, ali su isključene iz daljnje analize zbog vrlo male vjerojatnosti da će se dogoditi tijekom ovog stoljeća.

Izostavljen je i hipotetski rizik povezan sa stvaranjem takozvanog zrcalnog života. Budući da takav oblik života još nije razvijen, istraživači smatraju da je zasad prerano kvantificirati njegove moguće posljedice za ljudsko zdravlje.

Pretilost, obrazovanje i nejednakost

Uz dvije prijetnje s potencijalom za izumiranje čovječanstva, istraživači su identificirali još 15 velikih rizika.

Na popisu su onečišćenje zraka, antimikrobna otpornost, pothranjenost djece, klimatske promjene, smanjenje međunarodne pomoći za zdravstvo, konvencionalni oružani sukobi, visoka konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, nejednakost u prihodima, niska razina obrazovanja, prirodne pandemije, pretilost, narušeno mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.

Najveće potencijalno smanjenje zdravstvenog opterećenja povezano je s pretilošću. Istraživači procjenjuju da bi razlika između najboljeg i najgoreg mogućeg scenarija do 2100. godine mogla iznositi 23,1 milijardu godina zdravog života izgubljenih zbog bolesti, invaliditeta ili prerane smrti.

Procjena obuhvaća ne samo posljedice visokog indeksa tjelesne mase nego i lošu prehranu te nedovoljnu tjelesnu aktivnost.

Prema autorima, taj je broj ekvivalentan približno 46 pandemija bolesti COVID-19, kada se uspoređuje ukupni teret izgubljenih godina zdravog života.

Nakon pretilosti, među najvećim potencijalno rješivim zdravstvenim opterećenjima nalaze se posljedice niske razine obrazovanja i nejednakosti u prihodima. Viša razina obrazovanja mogla bi poboljšati zdravlje stanovništva, ali i usporiti rast populacije.

Do kraja stoljeća moguć je ogroman zdravstveni teret

Prema osnovnom scenariju istraživača, ukupno globalno opterećenje bolestima i ozljedama između 2025. i 2100. godine iznosilo bi oko 246 milijardi izgubljenih godina zdravog života, što autori uspoređuju s približno 500 pandemija bolesti COVID-19.

Riječ je o modeliranoj procjeni, a ne o predviđanju da će se takve posljedice nužno ostvariti. Ona prikazuje razmjere mogućeg zdravstvenog tereta u budućnosti.

Znanstvenici pritom upozoravaju da se procjene za pojedine prijetnje ne mogu jednostavno zbrojiti jer se njihovi učinci preklapaju. Jedna osoba može istodobno biti izložena različitim rizicima, pa bi zbrajanje svih procjena dovelo do dvostrukog računanja dijela zdravstvenih posljedica.

Stručnjaci pozivaju na pravodobno djelovanje

Autori procjene predlažu tri ključna smjera djelovanja. Prvi je izgradnja i financiranje zdravstvenih sustava spremnih odgovoriti na velike prijetnje.
Drugi je znatno povećanje ulaganja u inovacije u zdravstvu, klimatskim tehnologijama i drugim područjima.

Treći je uspostava sustava za kontinuirano praćenje globalnih prijetnji zdravlju u 21. stoljeću.