Odnosi Kine i Europske unije dosegnuli su kritičnu točku zbog nepoštenih gospodarskih praksi Kine i njenog stajališta u ruskom ratu protiv Ukrajine, ocijenili su eurozastupnici u izvješću usvojenom u srijedu.

Odnosi s Pekingom “dosegnuli su kritičnu točku, ponajprije zbog nepoštenih gospodarskih praksi Kine kao što su damping i špijuniranje” ali i njezina stajališta o ruskom ratu protiv Ukrajine, drže europarlamentarci.

“Globalni rast Kine se pretvorio u jedan od najvećih političkih izazova u Europi”, kažu eurozastupnici uz ocjenu da “Peking danas predstavlja jedinstvenu kombinaciju partnera, konkurenta i sustavnog suparnika”.

Kina nije samo gospodarska sila nego i geopolitički akter koji nastoji oblikovati međunarodni poredak u skladu s vlastitom vizijom, često u suprotnosti s europskim otvorenim modelom utemeljenim na pravilima, drži Europski parlament.

Odnos s Kinom od goleme je važnosti, priznaju zastupnici ali upozoravaju da ga obilježavaju sve veće neravnoteže te Unija u razmjeni s Kinom ima trgovinski deficit od više od 300 milijardi eura.

Razina ulaganja EU-a u Kinu iznosila je oko 230 milijardi eura, dok je pravna sigurnost za europska poduzeća u padu, a kineska ulaganja u Europi sve su više popraćena kineskim političkim utjecajem.

Ta netransparentna isprepletenost gospodarstva i politike ukazuje na potrebu za jasnom strategijom za Kinu, upozorava Europski parlament.

Eurozastupnici su stoga u izvješću, usvojenom na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu s 454 glasova za, 86 protiv i 110 suzdržanih, zatražili od Komisije i Vijeća EU-a da s Pekingom rješava pitanje neravnoteže u trgovinskim odnosima i od Kine traže da “odmah obustavi sve oblike pomoći Rusiji i da prestane doprinositi produljenju rata”.

Europski parlament također traži da se prepozna strateška važnost Arktika i krajnjeg sjevera za europsku i transatlantsku sigurnost te da se detaljno prate kineske znanstvene, gospodarske i infrastrukturne aktivnosti na Arktiku, posebno njihove dvojne namjene i interakcije s ruskom vojnom prisutnošću u toj regiji.

Predstavljajući izvješće u utorak navečer izvjestiteljica Hilde Vautmans je istaknula da je europski trgovinski deficit s Kinom prošle godine iznosio milijardu eura dnevno i nastavlja se povećavati.

“Predugo smo otvarali svoje tržište, a da nismo dobili jednak pristup u Kini; predugo smo prihvaćali nepošteno tržišno natjecanje dok su europske tvrtke plaćale cijenu; i predugo smo promatrali kako Kina ispituje granice međunarodnog prava”, rekla je Vautmans i pozvala Parlament “da pošalje jasnu poruku: dosta je dampinga, dosta špijunaže – želimo pošteno tržišno natjecanje”.

“Europa želi suradnju s Kinom; želimo snažno partnerstvo; želimo dijalog i želimo surađivati ​​gdje god je to moguće, ali ne pod svaku cijenu. Kao prvo, naše gospodarstvo.

Želimo pošteno tržišno natjecanje i uzajamnost. Kada Kina preplavljuje naše tržište jeftinom robom, moramo koristiti svoje trgovinske instrumente, a kada Kina našu ovisnost o kritičnim sirovinama pretvara u oružje, moramo tu ovisnost smanjiti”, poručila je belgijska liberalka.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler koji je u prethodnom sazivu Parlamenta bio član Izaslanstva za odnose s Kinom, slaže se da treba riješiti neravnopravnost u odnosima dvije strane.

“Kina je nezaobilazna globalna sila s kojom Europa mora razgovarati, bez obzira na sve kompleksnije odnose i globalna strateška rivalstva.

Istodobno, taj odnos mora počivati na uzajamnosti i neprihvatljiv je model u kojem je naše tržište otvoreno, a u kojem se europske kompanije suočavaju s neravnopravnim uvjetima u Kini. Europa mora inzistirati na poštivanju međunarodnih obveza i pravilima koja vrijede za sve”.

“Europa je danas sve izloženija pritisku kineske industrijske proizvodnje, potaknute državnim subvencijama, uključujući i u strateškim sektorima. Surađivati zato možemo samo ako znamo zaštititi vlastite interese bez naivnosti u sve opasnijem svijetu”, ocijenio je Ressler u izjavi za Hinu.

Resslerova stranačka kolegica Željana Zovko u raspravi je poručila da “Europska unija mora imati učinkovite instrumente za odgovor kada se trgovina koristi kao oružje”.

“Oni joj moraju omogućiti utjecaj usporediv s onim koji Sjedinjene Američke Države ostvaruju carinama, a Kina kontrolom izvoza kritičnih sirovina”, rekla je.

Upozorila je na rast utjecaja Kine na jugoistoku Europe kroz inicijativu „Pojas i put” i naglasila potrebu snažnije europske prisutnosti i vjerodostojne politike proširenja kako taj prostor ne bi preuzeli treći akteri.

“Našim partnerima moramo ponuditi vjerodostojan put prema članstvu u Europskoj uniji. U suprotnom riskiramo ostaviti vakuum koji će popuniti akteri poput Kine”, poručila je Zovko.