FOTO/Pixabay
Kao jedan od razloga navodi se Dunning - Krugerov efekt koji predstavlja sklonost prema kojoj ljudi ispodprosječne inteligencije smatraju da su inteligentniji nego što zapravo jesu.
Ovog je tjedna iskusni pravnik Paul Nicholls dao zanimljiv savjet mladim odvjetnicima o tretiranju sudaca. “Zamislite da sudac na slučaju slabo čuje, dosadno mu je i pomalo je bedast”. Savjet je prenio engleski The Times, a novinar Guardiana je zatim otvorio temu s priznanjima iz različitih profesija oko toga jesu li zaposlenici ikada pomislili da je njihov šef ‘pomalo bedast’.
U Guardianu se navodi priznanje jednog službenika koji je rekao da je njegov posao “spašavanje političara od njihove vlastite gluposti”. Autor teksta navodi i da je nekoliko puta čuo liječnike koji tvrde da provode više vremena boreći se s neadekvatnim menadžerima nego s pacijentima. Sve se svelo na činjenicu da se ‘bedasti’ šefovi “zajednička kletva” mnogih zaposlenika.
Iako se nekada zaista radi o tome da pojedinom šefu nedostaje inteligencije, studija iz 2017. godine navodi da najbolji vođe imaju veći IQ od njihovih sljedbenika. No, čak i najpametniji poslodavci mogu ispasti neuki ako im nedostaju prave informacije. To se može dogoditi kada se zaposlenici “ne osjećaju psihološki sigurnima da s njima podijele informaciju”. U 2007. godini, zaposlenici Nokie su bili previše preplašeni da bi progovorili o manama u operativnom sustavu kojeg razvijaju. Zbog toga, njihov je menadžment nastavio s proizvodom koji nije funkcionirao, dozanjemo s Guardiana.
U situaciji kada poslodavcu uspijete nešto dokazati, nema garancije da će vas on razumijeti ili poslušati. Jedan od razloga zašto je to tako, objašnjen je Dunning-Krugerovim efektom. ATMA prenosi objašnjenje da ovaj efekt predstavlja “sklonost prema kojoj ljudi ispodprosječne inteligencije smatraju da su inteligentniji nego što to jesu u stvarnosti i istodobno podcjenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.”
Iz Guardiana stiže zaključak da postoji mogućnost različitog zaključka između vas i vašeg šefa, ako ne dijelite jednaku pozadinu. Navodi se da je to jedan od razloga zašto voditelji imaju lošije rezultate – jer nemaju dovoljno iskustva u obavljanju poslova kojeg za njih obavljaju ljudi kojima oni “šefuju”.
Čak i ako šef ili voditelj dijeli s vama jednaku razinu stručnosti, nerijetko su nezainteresirani za vlastiti nastup. Organizacije koje naglašavaju slike i simboličnu manipulaciju, često mogu nagraditi inteligentne ljude jer nisu iskoristili vlastitu inteligenciju. “Time se stvara kultura ‘fukncionalne gluposti’, zaključuju u Guardianu.